Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji je međunarodni ugovor između država članica EU-a i Republike Hrvatske čije je sklapanje i stupanje na snagu pravna pretpostavka za ostvarivanje članstva u Europskoj uniji. Ugovor će stupiti na snagu 1. srpnja 2013. pod uvjetom da su sve isprave o ratifikaciji do tada položene kod Vlade Republike Italije. Međutim, za Republiku Hrvatsku postoje još brojne obveze koje mora ispuniti i time dobiti prolaznu ocjenu od Europske komisije u njezinom redovitom Izvještaju koji slijedi nakon provedenog monitoringa. Naime, iduće sveobuhvatno Izvješće bit će podneseno Vijeću i Europskom parlamentu na jesen 2012. godine.
Europska komisija prilikom praćenja posebnu pozornost poklanja ispunjenju obveza koje je Hrvatska preuzela u području pravosuđa i temeljnih prava, što ponajprije obuhvaća reformu pravosuđa, nepristrano vođenje predmeta koji se odnose na ratne zločine i borbu protiv korupcije.
Uprava za europske poslove osnovana je, među ostalim, radi koordiniranja praćenja provedbe obveza RH koje proizlaze iz pregovora, odnosno koordiniranja praćenja provedbe obveza RH koje proizlaze iz provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju do dana pristupanja RH EU. Njezin Sektor za koordinaciju europskih poslova ima zadaću izvještavanja Europske komisije o provedbi tih obveza.
S obzirom na činjenicu da je tek manje od polovine država članica do sada ratificiralo Ugovor o pristupanju RH u EU, pretpostavlja se da mnoge od preostalih članica čekaju upravo Izvješće o praćenju priprema za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji koje donosi Europska komisija o napretku Hrvatske. Posljednje Izvješće o monitoringu Komisija je objavila u travnju 2012. te sadrži primjedbe iz područje pravosuđa vezane uz neriješene predmete u pravosuđu, sustav ovrhe, Zakon o sprječavanju sukoba interesa te zaštitu prava manjina i naknade koje moraju plaćati teleoperateri. Na temelju primjedbi iz tog Izvješća izrađen je Akcijski plan za ispunjavanje preostalih obveza iz pregovora o pristupanju RH i dovršetak usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. Akcijski plan sadrži pedeset i jednu mjeru, s razrađenim podmjerama, rokovima, kao i nositeljima za njihovu provedbu.
Radi provedbe Akcijskog plana, u saborsku proceduru uvršteni su mnogi zakoni koje RH treba uskladiti s pravnom stečevinom EU. Hrvatski sabor prije ljetne stanke izglasao je mnoge izmjene i dopune, ukinuo pojedine zakone, kao i izglasao nove. U nastavku ćemo navesti i podzakonske propise i zakone koje, u svrhu ispunjenja preostalih obveza, Vlada RH i Hrvatski sabor namjeravaju izglasati do kraja godine.
Vođeni dobivenim uputama od Europske komisije, saborski zastupnici izglasali su Zakon o prestanku važenja Zakona o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama i time ukinuli plaćanje sporne naknade za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama u iznosu od 6% osnovice odnosno iznosa prihoda obveznika plaćanja ostvarenog od pruženih usluga.
Izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji omogućava se preustroj upravljanja HRT-a i provedba restrukturiranja HRT-a radi osiguranja njegove reorganizacije, financijske stabilizacije poslovanja i povećanog ulaganje u program HRT-a.
Stupanje na snagu „novog“ Ovršnog zakona (NN 139/2010 i 125/2011) bilo je odgođeno do 1. srpnja 2012. godine, kao i Zakona o javnim ovršiteljima (Narodne novine, broj 139/2010). Ministarstvo pravosuđa je, u međuvremenu, izradilo Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona te ga uputilo u Europsku komisiju. S obzirom da je Europska komisija do sada izradila samo preliminarnu ocjenu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, radi pravne sigurnosti i zaštite prava, nastala je potreba usvajanja ponovne odgode njihova stupanja na snagu. Uz izmjene Ovršnog zakona, u planu su i izmjene Zakona o parničnom postupku kako bi se nastavilo sa smanjivanjem starih neriješenih predmeta na svim sudovima, uključujući stare ovršne i građanske predmete, kao i s reformom parničnog postupka radi sprječavanja višekratnog i čestog vraćanja predmeta s viših na niže sudove. Također, u tu svrhu, u planu je donošenje novog Zakona o sudovima, kao i niza pravilnika.
Među novim aktima u zakonodavnoj proceduri koji još nisu uvršteni u dnevni red plenarne sjednice nalazi se i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju diskriminacije. Zbog obveze usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije na području suzbijanja diskriminacije, kao primarnim povodom donošenja ovog zakonskog prijedloga, ovim se prijedlogom izmjena i dopuna Zakona želi uvažiti sve primjedbe i komentare Europske komisije iskazane tijekom ocjene usklađenosti Zakona s odgovarajućom pravnom stečevinom Europske unije. Njime se želi nastaviti s razvojem praćenja provedbe antidiskriminacijskih zakona i zakona o zločinima iz mržnje, osiguravajući primjenu odvraćajućih mjera.
Novim Zakonom o pučkom pravobranitelju želi se osigurati primjereno praćenje preporuka Pučkog pravobranitelja i uvesti novi mehanizam u ovom području. Njime se omogućava jačanje sustava zaštite i promicanja temeljnih prava u Republici Hrvatskoj, s osobitim naglaskom na posebno osjetljive društvene skupine.
Što se primjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa tiče, izrađeno je Izvješće povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2011. godinu Hrvatskom saboru, koje je do ljetne saborske stanke ostalo neraspravljeno.
Iz Vlade je najavljena izrada zakona koji će detaljnije regulirati odnose između Vlade RH i Hrvatskog sabora radi što učinkovitije primjene direktiva i uredbi koje će se donositi u Bruxellesu, a imati izravan učinak na pravo građana u RH. Pritom moramo naglasiti da će se uredbe EU izravno primjenjivati u RH, dok će se direktive trebati prethodno transponirati u hrvatsko zakonodavstvo.
U Izvješću Komisije također se predlaže osiguranje kadrovskih i tehničkih resursa za policiju te poboljšanje učinkovitost policije, što bi se trebalo omogućiti donošenjem novih podzakonskih propisa na temelju Zakona o policiji.
Kako bi se osiguralo učinkovito i sustavno rješavanje slučajeva sukoba interesa na svim razinama u javnoj upravi, pravosudnim tijelima i tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu, u pripremi je donošenje novog Zakona o načelima obnašanja javnih dužnosti i sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.
Postoji i obveza dovršetka zakonskog okvira za izgradnju profesionalne državne službe kroz uspostavu novog sustava o plaćama kako bi se osiguralo unaprjeđivanje na osnovu rezultata, sustav nagrađivanja i zadržavanje osposobljenih djelatnika te se kao mjera predlaže donošenje Zakona o plaćama u javnom sektoru.
Ugovorom o pristupanju utvrđuju se uvjeti za primanje Republike Hrvatske u članstvo EU-a, kao i obveza prilagodbe hrvatskih propisa pravnoj stečevini EU. Upravo radi ispunjenja preostalih uvjeta za primanje u članstvo, Vlada RH i Hrvatski sabor nastavljaju raditi na povećanju učinkovitosti pravosuđa i smanjenju broja neriješenih predmeta te donošenju novih i izmjeni postojećih zakona radi njihove prilagodbe pravu Europske unije.
Karla Štingl, dipl. iur.