Zakon o poticanju zapošljavanja stupio je na snagu 31. svibnja 2012. Najviše rasprava u javnosti potakla je jedna od mjera poticanja zapošljavanja - mogućnost stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Člankom 1. i 2. propisano je da poslodavac može s nezaposlenom osobom sklopiti pisani ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno i propisano zakonom kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja.
Nezaposlena osoba mora ispunjavati više uvjeta kako bi mogla koristiti poticaje stručnog osposobljavanja; mora biti bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala, nalaziti se u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima, da se kao nezaposlena osoba vodi duže od devedeset dana i da nema više od jedne godine evidentiranog staža u mirovinskom osiguranju niti je staž mirovinskog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja, te da se zapošljava na temelju ugovora o radu ili se korištenjem mjera aktivne politike u zapošljavanju stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa (članak 2. stavak 1.).
Iako je ovom poticajnom mjerom do danas zaposleno više tisuća mladih nezaposlenih osoba, postojali su znatni prijepori u primjeni Zakona. Značajan broj osoba tijekom studija morao je raditi na poslovima niže složenosti kako bi sebi omogućili studiranje i egzistenciju. Budući da je mnogo osoba studiralo izvanredno i nisu mogli ostvariti studentska prava, staž im je formalno evidentiran u mirovinskom osiguranju.
Po završetku studija prikupili bi više od jedne godine staža u mirovinskom osiguranju, no stavljeni su u nepovoljan položaj na tržištu rada jer nisu bili zanimljivi poslodavcima zbog nedostatka radnog iskustva u struci. S obzirom na prethodno, ove su osobe izravno onemogućene koristiti mjeru stručnog osposobljavanja. Poticajnu mjeru stručnog osposobljavanja za rad nisu mogle iskoristiti niti žene bez radnog iskustva koje su mirovinski staž ostvarile temeljem prava iz rodiljnog i roditeljskog dopusta.
Navedeni prijepori, među ostalim, bili su povod donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja, koji je stupio na snagu 8. studenoga 2012. Izmjene koje se odnose na poticajnu mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa uključuju redefiniranje uvjeta koje mora ispunjavati nezaposlena osoba kako bi mogla postati korisnik mjere te trajanje prava na poticajnu mjeru.
Prema novom uređenju, nezaposlenom osobom smatra se osoba koja se u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima vodi duže od trideset dana i koja nema više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, bez obzira na ukupno ostvaren staž mirovinskog osiguranja. Time se znatno skraćuje vrijeme vođenja u evidenciji (s devedeset na trideset dana). Ograničenje od jedne godine staža u mirovinskom osiguranju zamijenjeno je ograničenjem od jedne godine staža u zvanju za koje se nezaposlena osoba obrazovala.
Do ovih izmjena, Zakon o poticanju zapošljavanja propisivao je maksimalno trajanje stručnog osposobljavanja od 24 mjeseca za osobe u obrtničkim zanimanjima u vezanom obrtu i zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama (članak 6. Zakona). U praksi se pojavila potreba propisivanja trajanja stručnog osposobljavanja duljeg od 24 mjeseca zbog struka u kojima je trajanje pripravničkog staža propisano do 36 mjeseci. Iz tog razloga mogućnost trajanja pisanog ugovora produžena je sa 24 na 36 mjeseci. Trajanje olakšice propisano je na dvije godine čime je zamijenjena odredba trajanja olakšice "do" dvije godine.
U društvenim okolnostima politički uvjetovane loše investicijske i poduzetničke klime teško da možemo očekivati otvaranje znatnog broja novih radnih mjesta. Novo propisani uvjeti stručnog osposobljavanja omogućit će širem krugu mladih ljudi da ostvare prvo radno iskustvo u zanimanju za koje su se obrazovali bez obzira na mirovinski odnosno radni staž u nekom drugom zanimanju.
Prethodno vrijedi i za drugu skupinu osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, žene bez radnog iskustva koje su ostvarile staž temeljem prava iz rodiljnog i roditeljskog dopusta. Određen broj mladih iz ciljane skupine smatra da je stručno osposobljavanje politički kompromis koji ide u prilog neodgovornosti i nesposobnosti vladajućih da otvore nova radna mjesta. S druge strane, mladi će vrlo rado iskoristiti ponuđene poticaje jer omogućavaju stjecanje prvog radnog iskustva u struci što je s obzirom na zahtjeve tržišta rada, dragocjeno.
Željko Čižmek, univ. bacc. act. soc.