c S
U središtu

Zabilježba zahtjeva za mirno rješenje spora

15.11.2012 Vezano uz primjenu zemljišnoknjižnog instituta zabilježbe spora dvojbeno je je li dopuštena zabilježba zahtjeva za mirno rješenje spora.

Prema članku 81. stavku 1. Zakona o zemljišnim knjigama zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. Dakle, zabilježba spora može se dopustiti tek ako se pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vodi postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava.

U praksi se postavilo pitanje može li se dopustiti upis zabilježbe zahtjeva za mirno rješenje spora, koji je podnesen državnom odvjetništvu prije podnošenja tužbe za pobijanje dužnikovih pravnih radnji?

Člankom 186.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da je osoba, koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, dužna prije podnošenja tužbe obratiti se sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba.

U konkretnom slučaju radi se o zahtjevu koji je nužno podnijeti prije podnošenja tužbe (ako do toga uopće dođe) za pobijanje pravnih radnji. Dakle, radi se o budućem mogućem sporu, ali ključno je pitanje mogućnosti zabilježbe tog zahtjeva prije nego je tužba podnijeta.

Tu mogućnost valja razmotriti na temelju zemljišnoknjižnih propisa. Tako je člankom 70. stavkom 1. Zakona o zemljišnim knjigama propisano da se zabilježbe mogu odrediti kad je to predviđeno tim ili drugim zakonom. Članak 85. Zakona o zemljišnim knjigama propisuje da osoba koja je sukladno propisima o obveznim odnosima ovlaštena pobijati pravnu radnju svoga dužnika može, kad pobija tužbom, zahtijevati zabilježbu te tužbe u zemljišnoknjižne uloške u kojima je radi ostvarenja tužbenoga zahtjeva potreban zemljišnoknjižni upis.

Međutim, u slučaju prijedloga za upis zabilježbe zahtjeva za mirno rješenje spora, a prije podnošenja tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, nisu ispunjene pretpostavke iz članka 85., a niti iz članka 86. Zakona o zemljišnim knjigama koji propisuje da će zemljišnoknjižni sud dopustiti rješenjem zabilježbu tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji na prijedlog vjerovnika koji je tu tužbu podnio, ako je dokazano da je tužba podnesena sudu.

Budući da u konkretnom slučaju tužba još nije podnesena, a Zakon o zemljišnim knjigama niti drugi propis ne propisuju mogućnost zabilježbe samog zahtjeva za mirno rješenje spora, zabilježba u ovom slučaju nije dopuštena.