Uskoro će u saborskoj proceduri biti i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju. Zakon o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03, 163/03 i 35/05) donesen je prije deset godina i do danas je dva puta mijenjan samo u malom dijelu te je, protekom vremena, uočena potreba za njegovom daljnjom izmjenom i dopunom.
Prvi prijedlog izmjene iz Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju odnosi se na ošasnu imovinu, odricanje od nasljedstva odnosno odgovornost za dugove ostavitelja. Naime, prema sadašnjem uređenju, u slučaju da pokojnik nema nasljednike, ostaviteljeve nekretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze. Pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište, odnosno boravište, odnosno gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu državljana Republike Hrvatske.
Dakle, smrću ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na općinu, odnosno grad, koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći. Međutim, jednakost grada, odnosno općine i nasljednika, proglašena zakonom, ipak ne postoji, odnosno njihov se pravni položaj ipak razlikuje. Dok se nasljednici mogu odreći nasljedstva, općini odnosno gradu to nije dopušteno. To nadalje znači da se općina odnosno grad nalaze u specifičnom položaju jer moraju prihvatiti pravne posljedice koje za nasljednike nastaju u vezi odgovornosti za ostaviteljeve dugove.
Naime, budući da općina odnosno grad, kao i drugi nasljednici, odgovaraju za dugove ostavitelja do visine vrijednosti nasljeđenog, ali cijelom svojom imovinom, u praksi se događalo da se gradovi i općine, upravo zbog činjenice što su postali nečijim nasljednikom, na temelju pravila o ošasnoj imovini, čega se nisu mogli odreći, nađu u nepovoljnijem položaju od onog prije i to zato što su ostaviteljevi vjerovnici ostvarivali svoje tražbine na cjelokupnoj imovini općine, odnosno grada (na svim stvarima i pravima koja čine imovinu općine), a osobito na novčanim sredstvima na računu općine, odnosno grada čime se dovelo u pitanje obavljanje osnovnih zadaća jedinica lokalne samouprave.
Stoga se predlaže propisati da ostaviteljevi vjerovnici protiv općine odnosno grada mogu prisilno ostvariti tražbine samo na predmetima (stvarima i pravima) koji su bili dio ostavine. Predloženo rješenje svakako je velika novost i nismo sigurni da će razveseliti ostaviteljeve vjerovnike, budući da je naplata ostaviteljevih dugova svakako brža i jednostavnija na novčanim sredstvima.
Druga predložena promjena odnosi se na usklađivanje s drugim propisima, konkretno Zakonom o osobnom identifikacijskom broju (NN 60/08) i to na način da OIB postane sastavni dio sadržaja smrtovnice i rješenja o nasljeđivanju.