Ponajprije, Novelom Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama uklonjena je birokratska procedura iz članka 12. stavka 3. toga Zakona. Naime, njime je propisano da dan očekivanog poroda, a koji je važan za utvrđivanje početka trajanja obveznog rodiljnog dopusta, utvrđuje izabrani liječnik obiteljske medicine prema nalazu izabranog doktora ginekologa iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Prema novoj odredbi, dan poroda utvrđuje samostalno izabrani ginekolog iz obveznog zdravstvenog osiguranja što je i opravdano budući da je liječnik opće prakse odluku donosio na temelju nalaza i preporuke ginekologa. Iz prethodnog proizlazi rasterećenje liječnika opće prakse kao i zaštita trudnica od nepotrebnih posjeta zdravstvenim ustanovama.
Poticaj očevima da od najranije dobi participiraju na konkretniji način u brizi za dijete, donose izmjene članaka 13. i 14. Odredba koja propisuje mogućnost da pravo na roditeljski dopust, uz pisanu izjavu oba roditelja, koristi samo jedan od roditelja, brisana je. Od srpnja, roditeljski dopust određuje se u trajanju od osam mjeseci, a ne šest kao sada. Odredba članka 14. stavka 4. koja produžava dopust za dva mjeseca pod uvjetom da ga koristi otac, zamijenjena je odredbom koja propisuje trajanje roditeljskog dopusta od šest mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete pod uvjetom da roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj. Stavak 3. istog članka naglašava da, u pravilu, roditeljski dopust koriste oba roditelja, svaki u trajanju od 4 ili 15 mjeseci.
Drugim riječima, žena i muškarac u potpunosti su izjednačeni u pravu na roditeljski dopust koji se određuje u trajanju od najmanje četiri mjeseca i u pravilu je neprenosiv na drugog roditelja. Zakonodavac ističe da će produžavanje minimalnog trajanja roditeljskog dopusta s tri na četiri mjeseca za svakog od zaposlenih i samozaposlenih roditelja te nemogućnost prijenosa dva od četiri mjeseca roditeljskog dopusta na drugog roditelja, najčešće na majku djeteta, biti poticaj mnogim očevima da sukladno svojim radnim obvezama poklone jedan dio vremena i obitelji. Namjera zakonodavca, s obzirom na svrhu navedenog stavka 3., vjerojatno bi bila učinkovitija da propisuje obvezu oba roditelja na korištenje roditeljskog dopusta.
Članku 20.a Zakona dodan je stavak 5. koji samozaposlene trudnice izjednačava sa zaposlenim trudnicama u pravu na jedan slobodan dan u mjeseca u svrhu obavljanja prenatalnog pregleda.
Nadalje, zaposleni ili samozaposleni roditelj koji koristi pravo obveznog rodiljnog dopusta, ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju - i to se nije mijenjalo. Naknada plaće za dodatni roditeljski dopust mijenjala se pa tako za prvih 6 mjeseci, ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, iznosi 100% osnovice za naknadu plaće koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno. Prema izmijenjenom stavku 3. u članku 24. Zakona, za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena iz članka 15. stavka 4., naknada iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno.
Izmjenom članka 36. Zakona izjednačeno je trajanje posvojiteljskog dopusta posvojitelja, zaposlenog posvojitelja ili samozaposlenog posvojitelja, neovisno o dobi posvojenog djeteta. Naime, prema važećoj odredbi, trajanje dopusta za posvojitelje računa se proporcionalno navršenim godinama života posvojenika. Sada je u članku 36. stavku 1. propisan posvojiteljski dopust od 6 mjeseci za dijete do 18 godina života. Dodatni dopust za posvojitelje traje 6 mjeseci do djetetove osme godine života, a ne do treće godine života kako je propisano važećom odredbom. Vremensko trajanje posvojiteljske poštede od rada za posvojitelje izvan sustava rada određeno u skladu s djetetovim godinama od 4 do 12 mjeseci sada je izmijenjeno na način da je u članku 39. stavku 3. propisano maksimalno trajanje posvojiteljske poštede od rada u trajanju od 12 mjeseci neovisno od starosti djeteta.
Važno je napomenuti da osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona (1. srpnja 2013.) koriste prava prema važećem Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, ostvaruju i nadalje ista prava pod utvrđenim uvjetima. No, ti korisnici prava mogu pisanim zahtjevom od mjesno nadležne ustrojbene jedinice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zatražiti ostvarivanje tog prava prema odredbama ovoga Zakona, ako je to za njih povoljnije.
Mišljenja smo da nove izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, u dijelu kojim zakonodavac želi potaknuti očeve da više sudjeluju u odgoju djeteta, ostavljaju dojam kozmetičkog i formalnog usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije što je i bio jedan od ciljeva ovih izmjena i dopuna, ali bez neke osobite sadržajne odnosno praktične vrijednosti. S druge strane, pozdravljamo napore zakonodavca da posvojiteljima omogući dodatne pogodnosti koje će osnažiti posvojitelje i barem malo olakšati još uvijek kompliciran i nedovoljno učinkovit postupak posvojenja. Izjednačavanje prava samozaposlenih trudnica sa zaposlenima također pozdravljamo kao mali, ali vrijedan poticaj roditeljstvu žena poduzetnica.
Željko Čižmek, univ. bacc. act. soc.