Utvrđivanje statusa „pomoćne zgrade“ u postupku ozakonjenja bespravne gradnje

Ta se pitanja osobito odnose na utvrđivanje statusa „pomoćne zgrade“, poput:

Može li se zgrada na dvije etaže od kojih svaka ima 20m² tretirati kao pomoćni objekt?

Je li moguće legalizirati terasu kao pomoćnu zgradu do 50,00m² u funkciji osnovne?

Smatra li se nadstrešnica 5x5m koja se u dužini 2m drži postojeće kuće pomoćnom zgradom?

Spada li garaža spojena vratima s kućom odnosno glavnom zgradom u kategoriju „pomoćnih zgrada u funkciji osnovne zgrade“ prema članku 14. Zakona ili samom činjenicom da postoji prolaz prema osnovnoj zgradi postaje sve ilegalno te ne postoji niti mogućnost zatvaranja navedenog prolaza već se mora tražiti legalizacija stambene zgrade i garaže zajedno usprkos postojećoj građevinskoj dozvoli?

Spadaju li natkrivena terasa ili nadstrešnica pod pomoćnu građevinu? Može li pomoćna građevina biti povezana s glavnom zgradom?

Članak 14. Zakona govori da pomoćni objekt, koji se prema tom Zakonu može legalizirati, ima "površinu koja nije veća od 50m²". Odnosi li se tih 50m² na bruto površinu?

Treba reći da prema odredbi članka 14. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu pomoćnu zgradu podnositelj zahtjeva prilaže tri primjerka kopije katastarskog plana i akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena. U postupku ozakonjenja pomoćne zgrade ne utvrđuje se je li osnovna zgrada za koju je izdan akt za građenje izgrađena u skladu s tim aktom, te samim time ne može utjecati na izdavanje rješenja o izvedenom stanju za pomoćnu zgradu.

Bitno je reći da za razvrstavanje pomoćnih zgrada u „skupinu pomoćnih zgrada“ iz odredbe članka 14. navedenog Zakona, kumulativno moraju biti ispunjenja sljedeća tri uvjeta:

1. zgrada smije imati samo jednu etažu

2. tlocrtna površina zgrade ne smije biti veća od 50m²

3. zgrada mora biti u funkciji osnovne zgrade.

Stoga, da bi se „garaža/terasa/nadstrešnica“ mogle smatrati pomoćnom zgradom, tj. da bi se moglo utvrditi ispunjavaju li kumulativno navedena tri uvjeta, moraju predstavljati zasebnu zgradu koja u odnosu na glavnu zgradu, po prirodi stvari, može biti izgrađena odvojeno od te zgrade ili prislonjena na nju.

Kada govorimo o garaži treba reći da garažu kao pomoćnu zgradu valja razlikovati od „garaže“ koja je arhitektonski – funkcionalno povezana s glavnom zgradom, koja nije pomoćna zgrada nego sastavni dio zgrade, koji je nastao tijekom građenja zgrade ili naknadno njezinom dogradnjom.