Dakle, kada je riječ o u primjeni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12), postavlja se pitanje tko može podnijeti zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju na temelju Zakona, kada se radi o nezakonito izgrađenoj stambenoj zgradi u suvlasništvu više osoba.
Na dvojbu tko može podnijeti zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju kada se legalizira zgrada u suvlasništvu, treba reći da navedeni zahtjev, na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, može podnijeti svaki od suvlasnika, više suvlasnika ili svi suvlasnici te predstavnik suvlasnika, odnosno upravitelj zgrade ako je to ovlaštenje sadržano u međuvlasničkom ugovoru, odnosno ugovoru o povjeravanju upravljanja zgradom ili u kojem drugom ugovoru.
Što se, pak, naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru te vodnog i komunalnog doprinosa tiče, njih prema odredbama članka 25. stavka 1. i 2. i članka 22. stavka 1., 2. i 3. navedenog Zakona, plaćaju suvlasnici zgrade razmjerno veličini njihova posebnog dijela odnosno funkcionalne jedinice koju koriste.
Vlasnik posebnog dijela zgrade ne plaća naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru kao niti komunalni doprinos i vodni doprinos za njegov posebni dio koji se nalazi u dijelu zgrade koji nije bio predmet ozakonjenja.
Treba nadalje reći da suglasnost svih suvlasnika zgrade nije uvjet za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Osim toga, rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojem je ta zgrada izgrađena.
Isto tako, moguća je (i realna) situacija da se jedan od suvlasnika protivi ozakonjenju, odnosno legalizaciji. Ako do takve situacije dođe, dakle, ako se jedan od suvlasnika protivi ozakonjenju tj. podnošenju zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, treba reći da to nije od utjecaja na mogućnost donošenja tog rješenja niti na razrez i naplatu naknade za ozakonjenje, te komunalnog i vodnog doprinosa.