Nadalje, prema stavku 2. istog članka, poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknade plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. Navedeni obračuni su ovršne isprave.
Ako to ne učini, poslodavac-pravna osoba čini prekršaj za koji će biti kažnjen novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna.
Što se tiče sadržaja obračuna ako poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu, obračun iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je bio dužan isplatiti mora sadržavati podatke propisane Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 120/12).
Treba napomenuti da poslodavac u obračunu plaće nije obvezan navoditi propisane podatke koji u razdoblju odnosno mjesecu za koji se plaća ili naknada plaće isplaćuje kod radnika ne postoje. Kod toga se mogu javiti neka pitanja, poput; ako je pred prekršajnim sudom pokrenut postupak bivše radnice zbog neizdavanja obračuna neisplate plaća, odnosno prekršaja iz članka 294. stavak 1. točka 51. Zakona o radu, može li oštećena u tom postupku postaviti imovinskopravni zahtjev za isplatu tih plaća?
Već smo napomenuli da poslodavac čini prekršaj zbog neizdavanja obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine (i za to će poslodavac-pravna osoba biti kažnjen novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna, a poslodavac-fizička osoba, odnosno odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu 7.000-10.000 kuna).
Kada se protiv poslodavca pokrene prekršajni postupak, prema članku 141. Prekršajnog zakona (NN 107/07 i 39/13) osoba oštećena prekršajem (oštećenik) može do kraja prvostupanjskog postupka protiv okrivljenika podnijeti imovinskopravni zahtjev. Sud će imovinskopravni zahtjev raspraviti ako su u njemu navedene sve činjenice i dokazi na kojima se temelji zahtjev i ako se njegovim raspravljanjem ne bi znatno odugovlačio prekršajni postupak.
Bitno je naglasiti da se imovinskopravni zahtjev u tom postupku, prema stavku 2. istog članka, može odnositi na naknadu štete, povrat stvari i poništenje pravnog posla. U konkretnom slučaju radnik bi mogao postaviti imovinskopravni zahtjev za naknadu eventualne štete nastale mu zbog neizdavanja obračuna neisplaćene plaće, zbog čega nije mogao ranije pokrenuti prisilnu naplatu dužnih iznosa plaće. No, imovinskopravnim zahtjevom ne može se zatražiti isplata zaostalih plaća, naknade plaće niti otpremnine, budući da se prisilna naplata tih neisplaćenih iznosa provodi putem FINE, a na temelju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 91/10 i 112/12), Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 6/13) i Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12).