Zadužnica je, sukladno odredbi članka 214. stavak 1. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, u nastavku: OZ), privatna isprava potvrđena kod javnog bilježnika kojom dužnik može dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Pravna snaga zadužnice proizlazi iz činjenice da ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, a njezina praktičnost je u tome što vjerovniku omogućuje zaštitu i naplatu potraživanja bez potrebe vođenja sudskog postupka. Sadržaj i pravni učinak bjanko zadužnice propisani su člankom 215. stavak 1. OZ-a i slični su običnoj zadužnici uz nekoliko bitnih razlika: u njoj se ne mora unaprijed odrediti tko je vjerovnik, kao niti iznos tražbine te se izdaje samo do najviše propisane svote.
Nužno je da zadužnica i bjanko zadužnica budu potvrđene (solemnizirane) od strane javnog bilježnika kako bi proizvodile pravne učinke pravomoćnog rješenja o ovrsi. Ovo je bilo propisano i odredbom Ovršnog zakona iz 2010. (NN, br. 139/10, 125/11, 150/11, 154/11, 12/12 i 70/12) koja je stupila na snagu 1. siječnja 2011. (članak 126.), čime se napustila dugogodišnja praksa ovjere samo potpisa na njoj.
Prije važećim Ovršnim zakonom (NN, br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05, 121/05 i 67/08), u članku 183. stavak 1. propisano je da potpis dužnika na zadužnici mora biti ''samo'' javno ovjerovljen. To znači da je potpis mogao biti ovjeren od strane javnog bilježnika, ali ne i isključivo od javnog bilježnika. Naime, javni bilježnici nemaju monopol na ovjeru potpisa isprava već su na to ovlašteni i uredi državne uprave u županijama sukladno članku 3. Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa (NN, br. 6/74, 47/90, 72/94).
Upravo su zadužnice i bjanko zadužnice ovjerene od strane ureda za državnu upravu stvorile određene probleme u praksi i to nakon stupanja na snagu novog Ovršnog zakona koji u članku 216. stavku 6. propisuje da je vjerovnik dužan prije podnošenja zadužnice ili bjanko zadužnice na naplatu zatražiti kod javnog bilježnika njihov upis u registar zadužnica i bjanko zadužnica. Ovaj registar ustanovljen je Pravilnikom o registru zadužnica i bjanko zadužnica (NN, br. 115/12), koji je stupio na snagu 26. listopada 2012. godine. Člankom 8. ovog Pravilnika propisano je da se zadužnice, odnosno bjanko zadužnice na kojima je javni bilježnik ovjerio potpis, odnosno koje je potvrdio prije stupanja na snagu Ovršnog zakona (NN, br. 112/12), upisuju u Registar na zahtjev vjerovnika na temelju podataka iz Upisnika o ovjerama i potvrdama pod istim poslovnim brojem pod kojim je izvršena ovjera odnosno potvrda. Javni bilježnik će nakon izvršenog upisa u Registar zabilježiti činjenicu upisa u Upisniku o ovjerama i potvrdama. Međutim, istim ovim Pravilnikom nije određeno što sa zadužnicama koje su prije stupanja na snagu novog Ovršnog zakona ovjerene od strane ureda državne uprave u županiji odnosno na koji način ovakve zadužnice ili bjanko zadužnice upisati u Registar.
Člankom 3. stavak 4. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (NN, br. 6/13), određeno je da zadužnica odnosno bjanko zadužnica mora biti upisana u Registar. Dakle, da bi vjerovnik proveo izvansudsku ovrhu na temelju zadužnice ili bjanko zadužnice, nužno je da su one prije podnošenja na naplatu upisane u Registar. Sve zadužnice i bjanko zadužnice potvrđene nakon 15. listopada 2012. (dan stupanja na snagu novog Ovršnog zakona), javni bilježnik odmah elektroničkim putem dostavlja službi registra, a one koje su ovjerene prije navedenog datuma, upisuju se u Registar na zahtjev vjerovnika, a podatke o zadužnici ili bjanko zadužnici u Registar dostavlja javni bilježnik (članak 8. u vezi sa člankom 2. stavak 1. Pravilnika o registru zadužnica i bjanko zadužnica).
Dakle, na temelju navedenih zakonskih i podzakonskih odredbi, može se zaključiti da javni bilježnik nije ovlašten podnijeti na upis u Registar zadužnicu ili bjanko zadužnicu ovjerenu od strane ureda državne uprave, niti je to u mogućnosti učiniti iz formalno tehničkih razloga stoga što javni bilježnik dostavlja zadužnice u Registar na temelju podataka iz Upisnika o ovjerama i potvrdama pod istim poslovnim brojem pod kojim je izvršena ovjera odnosno potvrda. Javni bilježnik svakako ne raspolaže poslovnim brojevima ovjera koje je poduzeo pojedini ured državne uprave, stoga, sukladno trenutno važećim normativnim aktima, nije dužan ovako ovjerene zadužnice dostavljati na upis u Registar. S druge strane, niti jednom odredbom nije propisana ovlast ureda državne uprave da zadužnice ovjerene sa svoje strane dostave na upis Hrvatskoj javnobilježničkoj komori koja vodi Registar. Očito je zakonodavac propustio regulirati način upisa u Registar zadužnica i bjanko zadužnica koje nisu ovjerene od strane javnih bilježnika.
Postavlja se pitanje na koji način podnijeti na naplatu zadužnicu ovjerenu od ureda državne uprave u županiji s obzirom da je nije moguće upisati u Registar. Ovdje treba pribjeći primjeni članka 211. OZ-a koji propisuje da će sud odbaciti kao nedopušten prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima na računu na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice te na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda, upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca na temelju kojih se može od Agencije zatražiti izravna naplata, osim ako se na temelju tih isprava nije mogla provesti naplata preko Agencije, o čemu će Agencija izdati potvrdu. Dakle, radi naplate novčane tražbine iz zadužnice ovjerene od ureda državne uprave vjerovnik će podnijeti sudu prijedlog za ovrhu pozivajući se na odredbu članka 211. OZ-a navodeći da se na temelju ove isprave nije mogla provesti naplata preko Agencije.
Također je pitanje bi li vjerovnik - ovrhovoditelj bio dužan priložiti potvrdu Agencije da se naplata nije mogla provesti izravno. Ovo nije nužno s obzirom da bi prema općem pravnom načelu iura novit curia sud morao znati da, sukladno trenutno važećoj ovršnopravnoj regulativi, nema načina da se zadužnica ovjerena od ureda državne uprave u županiji upiše u Registar što je preduvjet provedbe izravne (izvansudske) ovrhe.
Vladimir Rončević, dipl. iur., Općinski sud u Zadru