Tako je stavkom 1. navedenog članka sada propisano da se ugovor o radu iznimno može sklopiti na određeno vrijeme koje je određeno rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. U stavku 4. članka 10. Zakona o radu navodi se kako poslodavac s istim radnikom smije sklopiti svaki sljedeći uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji u tom ugovoru mora biti naveden.
Dakle, kada se nakon 26. lipnja 2013. sklapa nastavni (uzastopni) ugovor o radu na određeno vrijeme, za te ugovore sada je propisana obveza naznačavanja objektivnog razloga produljivanja radnog odnosa na određeno vrijeme, kao i to da se svaka izmjena ili dopuna ugovora koja utječe na produljenje trajanja ugovora, smatra sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.
Treba još napomenuti da, nakon što su do 26. lipnja 2013. već bili sklapani ugovori o radu na određeno vrijeme za razdoblje kraće od tri godine, sljedeći ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine, broj 73/13) može biti sklopljen za ukupno razdoblje ne dulje od tri godine, temeljem odredbe članka 10. stavak 2. Zakona o radu.
Bitno je napomenuti da poslodavac čini prekršaj ako s istim radnikom sklopi svaki sljedeći uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog ili ako u tom ugovoru ne navede objektivan razlog za njegovo sklapanje. Iz navedenog proizlazi kako je za sklapanje svakog sljedećeg ugovora o radu na određeno vrijeme bitan preduvjet postojanje objektivnog razloga te da je poslodavac temeljem obveze navedene u članku 10. stavku 4. Zakona o radu dužan navesti koji je to objektivan razlog. Dakle, sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme protivno odredbi članka 10. stavka 4. ZOR-a ima kao posljedicu prekršajnu odgovornost poslodavca.
Isto tako, ako u uzastopnom ugovoru o radu na određeno vrijeme nije naveden objektivan razlog njegova sklapanja, može se reći da je takav ugovor sklopljen protivno odredbama Zakona o radu, pa bi, slijedom odredbe članka 10. stavak 7. Zakona o radu, a koja glasi: „Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.“, radnikov radni odnos na određeno vrijeme prerastao u radni odnos na neodređeno vrijeme.
Činjenica što u ugovoru nije navedeno obrazloženje za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme samo po sebi ne predstavlja prekršaj. Međutim, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra kako je uputno da se obrazloženje navede kako bi se u mogućim sudskim sporovima između radnika i poslodavca, odnosno prilikom inspekcijskog nadzora izbjegle teškoće oko dokazivanja da je ugovor sklopljen u skladu sa zakonskim odredbama.
Zakonom o radu nisu taksativno navedeni primjeri koji predstavljaju objektivnu opravdanost zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme, ali to bi, primjerice, moglo biti – produljenje turističke sezone (s obzirom na iznadprosječno toplo vrijeme u rujnu i listopadu ove godine).