Jedan od temeljnih ciljeva i zadataka WTO-a je liberalizacija trgovine, odnosno stvaranje otvorenog i ravnopravnog sustava trgovinskih pravila, liberalizacije i eliminacije carinskih i necarinskih prepreka trgovini robama i uslugama te lakšeg pristupa tržištima. Uklanjanjem svih oblika protekcionističkih mjera i diskriminatornih tretmana u međunarodnim trgovinskim odnosima omogućava se ekonomski razvoj država članica, njihova suradnja i postizanje najviše razine transparentnosti trgovinskog multilateralnog sustava.
Također, jedna od četiri slobode na kojima počiva EU je sloboda kretanja robe, a njezin preduvjet je liberalizacija tržišta i slobodne trgovine među državama članicama. EU je od osnutka težila uklanjanju carinskih zapreka i promicanju slobodne trgovine među državama članicama. Smatra se da je ideja o jedinstvenom tržištu EU-a potekla iz načela i prakse Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1947. (GATT), koji je kasnije institucionaliziran te je iz njega nastala i Svjetska trgovinska organizacija 1995. godine. Misao vodilja prilikom donošenja GATT-a, a kasnije i osnivanja WTO-a bila je znatno sniženje carina i uklanjanje drugih prepreka trgovini te ukidanje diskriminacijskog postupanja u međunarodnoj trgovini, kako bi se stvorili jednaki uvjeti trgovine za sve države članice.
WTO je, uz GATT, integrirao veći broj trgovinskih sporazuma poput Sporazuma o poljoprivredi, Sporazuma o tekstilu i odjeći, kao i Opći sporazum o trgovini uslugama (GATS) i Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS).
Uz načelo liberalizacije trgovine i načelo nediskriminacije zajedničko je i WTO-u i Europskoj uniji te možemo reći da su navedena načela temelj stvaranja oba trgovinska sustava.
Bez obzira na njihovu političku ili ekonomsku moć, državama članicama omogućeno je podnošenje pritužbe o navodnom kršenju pravila WTO-a čime potencijalno stječu pravo na odštetu. U tu svrhu osnovano je Tijelo za rješavanje sporova čija je uloga odlučivanje o trgovinskim sporovima i provedba vlastitih odluka.
EU je još od osnutka WTO-a jedan od najvećih korisnika njegova sustava za rješavanje sporova, bilo kao tužitelj, optuženik ili da je zahtijevala status „treće stranke”, koji članicama WTO-a dopušta nadgledanje sporova među drugim strankama. Radi razjašnjavanja nejasnoća u sporazumima ili njihovog poboljšanja, EU povremeno traži odluke od panela i Žalbenog tijela WTO-a. Europski parlament ima ulogu nadzora razvoja sporova u kojima je EU uključena.
EU ima vrlo važnu ulogu u razvoju sustava međunarodne trgovine. Područje zajedničke trgovinske politike je u izravnoj nadležnosti EU. Djelujući pred WTO-om kao pregovarač, predlagatelj ili stranka sporazuma ili postupka, EU istupa kao jedan subjekt koji predstavlja Europska komisija. Ona se u svom radu savjetuje s Vijećem i Europskim parlamentom koji su od Lisabonskog ugovora dobili zajedničku zakonodavnu ulogu postupkom suodlučivanja. Na taj način stekli su pravo sudjelovanja i savjetodavnu ulogu u međunarodnim trgovinskim pitanjima.
S ciljem jačanja demokracije na međunarodnoj razini, Europski parlament i Međuparlamentarna unija 1999. godine zajedničkom suradnjom postavili su temelje Parlamentarnoj konferenciji o WTO-u. Konferencija se održava svake godine i koncipirana je kao forum na kojem parlamentarni zastupnici iz cijelog svijeta razmjenjuju mišljenja, informacije i iskustva iz međunarodne trgovine, čime je WTO stekao parlamentarnu dimenziju.
Ključni cilj kako Svjetske trgovinske organizacije tako i Europske unije jest dalji razvitak sustava slobodne trgovine, postizanje bržeg rasta proizvodnje roba i usluga, veće zaposlenosti, a time i brži rast životnog standarda stanovništva u zemljama članicama.
Republika Hrvatska postala je 140. članica Svjetske trgovinske organizacije 30. studenoga 2000. godine potpisivanjem Protokola o pristupanju RH Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (NN MU 13/00). Pristupanjem Europskoj uniji, kao jedna od njezinih članica, Republika Hrvatska stekla je i na taj način članstvo u WTO.
Karla Štingl, univ. spec. europskih studija