Prema odredbama Ovršnog zakona, ovrhovoditelj može pravomoćno rješenje o ovrsi dostaviti poslodavcu ovršenika, kao ovršenikovom dužniku, ako ima informaciju da je ovršenik zaposlen, u kojem slučaju poslodavac zakonski određeni dio stalnog primanja ovršenika -plaće, isplaćuje na račun ovrhovoditelja.
Je li ovršenik zaposlen ili ne, ovrhovoditelj može provjeriti u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koji mu je, sukladno članku 18. Ovršnog zakona, uz prethodno dokazivanje pravnog interesa, dužan dati informaciju po kojoj osnovi je ovršenik zaveden u evidenciji Zavoda (je li u radnom odnosu i gdje, je li u mirovini i sl.).
Glava 13. Ovršnog zakona regulira bitna pitanja provedbe ove vrste ovrhe, kao što su pitanja mjesne nadležnosti, opsega ovrhe, ovršnih radnji i njihovih učinaka, načina provedbe te vrste ovrhe, pitanja zaloga, ograničenja i izuzimanja od ovrhe. Članak 172. Ovršnog zakona, određuje koja su primanja izuzeta od pljenidbe: - primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, - primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, - primanja po osnovi socijalne skrbi, - primanja po osnovi privremene nezaposlenosti, - primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno, - primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima, - naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika, - primanja po osnovi odličja i priznanja, - rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno, - ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Kako postoji zakonsko ograničenje iznosa do kojeg se mogu plijeniti novčana sredstva ovršenika, a postoji i nemali broj slučajeva u kojima je više ovrhovoditelja pokrenulo ovršni postupak radi namirenja svoje tražbine u odnosu na istog ovršenika, prednosni red namirenja više ovrhovoditelja određuje se prema danu primitka ovršnog prijedloga kod ovršenikovog dužnika (poslodavca), što znači da će oni koji budu zaprimljeni kasnije biti namireni tek po namirenju ovrhovoditelja koji je u prednosnom redu.
Kod provedbe ovrhe na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi zbog naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem je slučaju od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.
Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika.
Nerijetko se dogodi da se, primjerice, ovrhom na novčanim tražbinama ovršenika zaplijene u cijelosti sredstva po tekućem računu na kojem ovršenik prima plaću (znači ne samo zakonski ograničen iznos), i tako prekrši odredba članka 173. Ovršnoga zakona, te ovršenik ostane bez ikakvih sredstava za dostojan život.
Budući da je ovakvih slučajeva očito bilo mnogo u praksi, u predmetu navedene pravne osnove podnesena je ustavna tužba koja je i usvojena te objavljena u Narodnim novinama broj 35/09 (broj U-III-1248/2008 od 25. veljače 2009.). Naime, Ustavni sud je dopustio ovršeniku da proglasi ovrhu nedopuštenom u slučaju kada je ovrhovoditelj zaplijenio cjelokupna primanja po osnovi plaće. Prema pravnom stajalištu Ustavnog suda, u takvoj pravnoj situaciji, ako ovršenik na tekući račun prima samo svoju plaću, na takvu ovrhu primjenjuje se ograničenje propisano člankom 149. stavkom 1. Ovršnog zakona (NN 57/96), što znači da se u tom slučaju može odobriti ovrha, ali samo iznad iznosa od 2/3 dijela prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, od plaće koju ovršenik prima na tekući račun, a ne prijenosom cjelokupnog novčanog iznosa koji se nalazi na računu.
Dakle, rješenjem o ovrsi na plaći određuje se pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu kod kojeg je ovršenik zaposlen da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi. Naravno, u plaću se uračunava i povećanje plaće ako je do njega došlo nakon dostave rješenja o ovrsi. Kad ovršeniku prestane ugovor o radu kod poslodavca, rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu s kojim ovršenik sklopi ugovor o radu nakon toga, i to od dana kad je novom poslodavcu dostavljen ovršni prijedlog.
Skrećemo pozornost da i poslodavci snose odgovornost za obveze ustezanja plaće ovršenicima koji su pod ovrhom. Prijašnji poslodavac ovršenika dužan je bez odgode preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti ovršni prijedlog novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud, a ako mu nije poznat novi poslodavac obavijestit će sud o prestanku ugovora o radu s ovršenikom.
Ako je poslodavac propustio izvršiti neku od obveza naloženih mu Ovršnim zakonom, ovrhovoditelj može predložiti da sud rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi. Poslodavac koji nije postupio prema rješenju o ovrsi ili je propustio postupiti po obvezi iz članka 200. stavak 2. i 3. Ovršnog zakona, odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio. Ovo potonje posebno napominjemo, jer je nemali broj upita upravo o tome može li poslodavac cijelu plaću uplatiti na zaštićeni račun ovršenika.
Neda Marasović, dipl. iur.