Kad govorimo o načinima prestanka radnog odnosa (ugovora o radu), bitno je napomenuti da je otkaz ugovora o radu jednostran čin, bilo da ga daje poslodavac radniku ili radnik poslodavcu. Pristanak ili suglasnost druge ugovorne strane pri tome su pravno irelevantni jer druga ugovorna strana na odluci o otkazu potpisuje eventualno samo njezin primitak. No, kako je navedeno, sporazumni raskid ugovora o radu podrazumijeva suglasnost volja poslodavca i radnika.
Kao i u slučaju bilo kojeg drugog ugovornog odnosa koji podrazumijeva suglasnost volja, tako i u slučaju sporazumnog raskida ugovornog odnosa druga strana ni u kojem slučaju nije dužna pristupiti njegovu sklapanju ako to ne odgovara njezinim interesima ili nije u potpunosti suglasna s njegovim odredbama.
Upravo iz tog razloga savjetuje se vrlo pomno proučavanje odredbi sporazuma ako je prijedlog za njegovo sklapanje došao od strane poslodavca, te obvezno savjetovanje u vezi postojećih prava radnika koji ga namjerava potpisati jer u slučaju njegova prihvaćanja radnik može izgubiti neka od svojih prava iz radnog odnosa, a na sudu će teško pobijati njegovu valjanost pozivajući se na postojanje mana volje u trenutku sklapanja.
Naime, za razliku od redovitog otkazivanja, niti jedna strana nema obvezu poštivanja otkaznog roka u slučaju sporazumnog raskida ugovora o radu. Jednako tako posebno napominjemo da radnik mora biti svjestan da mu u slučaju sklapanja sporazumnog raskida ugovora o radu, poslodavac nije dužan isplatiti otpremninu iako naravno nije zabranjeno da se ona sporazumom predvidi te odredi iznos otpremnine čak i viši od onog koji bi radniku pripadao prema Zakonu o radu (ili prema Kolektivnom ugovoru ili Pravilniku o radu). Također ističemo da u slučaju prestanka radnog odnosa sklapanjem sporazumnog raskida ugovora o radu radnik nema pravo na naknadu za nezaposlene koju bi inače ostvario kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
S obzirom na sve bitne okolnosti koje se vezuju uz prestanak ugovora o radu predlažemo radniku da pisanim putem predloži svoje precizno navedene uvjete raskida radnog odnosa (npr. datum prestanka, pitanja vezana uz korištenje godišnjeg odmora i sl.). Ako poslodavac ne udovolji zahtjevu za sporazumnim raskidom, a što svakako i može, radniku ostaje mogućnost da jednostrano otkaže ugovor o radu, ali tada uz obvezu poštivanja otkaznog roka. Dakle, ako postoji suglasna volja obje ugovorne strane da zaključe sporazumni raskid ugovora o radu, spomenutim sporazumom (koji mora biti u pisanom obliku) savjetujemo reguliranje svih okolnosti vezanih uz prestanak radnog odnosa. Navedeno posebice u pogledu trenutka (dana) prestanka ugovora o radu, korištenja neiskorištenog dijela godišnjeg odmora radnika, nepodmirenih međusobnih potraživanja radnika i poslodavca (prekovremeni sati, sati iz preraspodjele radnog vremena, godišnji odmor iz prethodne godine i sl.), načina podmirenja eventualnih obveza radnika prema poslodavcu (npr. povrat sredstava uloženih u školovanje i sl.), otpremnine (ako je izrijekom ugovorena ugovorom o radu za slučaj sporazumnog raskida ili ako radnik i poslodavac dogovore njezino plaćanje).
Neda Marasović, dipl. iur.
