Naime, osim hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, vojnih i civilnih invalida rata, te pripadnika nacionalne manjine, koji također temeljem zakona imaju pravo na prednost pri zapošljavanju, kandidat-osoba s invaliditetom može se pozivati na pravo prednosti pri zapošljavanju sukladno odredbi članka 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13).
Naime, prema toj odredbi tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima, dužni su prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.
Da bi osoba s invaliditetom ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na natječaj ili oglas, pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta koje je poslodavac naveo, kao i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom. Ako poslodavac nema obvezu objave natječaja ili oglasa, osoba s invaliditetom mora zadovoljiti uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta propisane internim aktom poslodavca.
Bitno je naglasiti da u slučaju kada dvije ili više osoba ispunjavaju uvjete propisane natječajem ili oglasom, a ostvaruju pravo na prednost pri zapošljavanju prema ovom ili nekom drugom zakonu, poslodavac samostalno donosi odluku o izboru kandidata, uzimajući u obzir potrebe posla, rezultate postignute u postupku ocjenjivanja kandidata, te interes i motivaciju kandidata.
Pritom treba reći da navedenim Zakonom nije definirano koji su to dokazi o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom, odnosno tko je nadležan za izdavanje dokaza o tom statusu, pa je to ostalo nejasno, što bi moglo zadavati probleme poslodavcima kod provođenja natječaja (jer neće znati je li priloženi dokument dokaz o statusu osobe s invaliditetom). S druge strane, i sami kandidati neće znati što priložiti uz prijavu, od koga ishoditi potvrdu o statusu invalida i jesu li oni uopće te osobe u smislu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Možda se kod ovih pitanja treba osloniti na Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01).
Napomenimo još i to da je člankom 41. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom propisano da će se novčanom kaznom od 5000,00 do 30.000,00 kuna kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako prilikom zapošljavanja ne da prednost osobi s invaliditetom. Nešto nižom kaznom, od 1000,00 do 5000,00 kuna za isti prekršaj kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.