Uskraćivanje materijalnih prava javnim i državnim službenicima, ugovorenih kolektivnim ugovorima

Najnoviji slučaj koji je javne i državne službenike dignuo na noge, kao i cjelokupnu javnost, jest donošenje Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN 41/14). Zakon je stupio na snagu 1. travnja 2014. godine i njegove odredbe se sastoje u sljedećem:

- Zakonom se uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolektivnim ugovorima ugovoreno u visini od 4,8 i 10 posto, i to:

1. za zaposlene u državnim službama kao uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta

2. za zaposlene u javnim službama kao uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta ili kao uvećanje osnovice za izračun plaće ili kao uvećanje plaće izračunate kao umnožak osnovne plaće i dodataka s osnova uvjeta rada.

Navedena prava uskraćuju se od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014.

Da se službenici ne bi pozvali na primjenu načela pogodnosti, odnosno odredbe Zakona o radu o primjeni za radnika najpovoljnijeg prava (Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno. – članak 7. stavak 3. Zakona o radu), zakonodavac je propisao da se u vezi s ostvarivanjem materijalnih prava, koja se ovim Zakonom uskraćuju – ne primjenjuje navedena odredba članka 7. stavak 3. Zakona o radu.

Prisjetimo se da se slično uskraćivanje kolektivnim ugovorom ugovorenih materijalnih prava, i to zakonom, dogodilo i 2012. i 2013. godine. Naime, zbog održavanja fiskalne održivosti sustava javnih službi, te činjenice da se kolektivni pregovori o izmjeni granskih kolektivnih ugovora nisu mogli dovršiti prije obveze isplate godišnje nagrade za božićne blagdane, zaposlenima u javnim službama donesen je Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (Nar. nov., br. 143/12), kojim je uskraćena isplata božićnice za 2012. i 2013. godinu i regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2013. godinu. Predlagatelj Zakona, Vlada Republike Hrvatske, u obrazloženju Prijedloga tog Zakona navela je da će se uskratom isplate ova dva materijalna prava zaposlenih u javnim službama u 2012. i 2013. godini, koja proizlaze samo i isključivo iz ugovorenih obveza, a ne iz zakona i drugih propisa, ostvariti odgovarajući dio potrebnih ušteda u državnom proračunu.

Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama izmijenjen je i dopunjen Uredbom (NN 159/13), tako da se navedena prava uskraćuju i za 2014. godinu. Donositelj Uredbe (Vlada RH) u obrazloženju Uredbe navela je da uskraćuju isplate ovih materijalnih prava zaposlenih u javnim službama u 2014. godini, koja proizlaze samo i isključivo iz ugovorenih obveza, a ne iz zakona i drugih propisa, i da će se time ostvariti odgovarajući dio potrebnih ušteda u državnom proračunu, a materijalna prava zaposlenih u javnim službama izjednačit će se s pravima zaposlenih u državnim službama, što je nužno s obzirom da se sredstva za plaće i sva ostala materijalna prava zaposlenih u državnoj službi i zaposlenih u javnim službama osiguravaju iz istog izvora, odnosno državnog proračuna i riznice.

Međutim, ovakvo jednostrano uskraćivanje materijalnih prava, ugovorenih dvostranim pravnim poslom, koje se polako pretvorilo u znanu praksu, vodi na promišljanje o dopuštenosti, odnosno ustavnosti takvog postupanja. Naime, reakcija sindikata nije izostala jer je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža i od Ustavnog suda zatražena privremena mjera zabrane primjene Zakona do donošenja odluke Ustavnog suda.