Trenutno važeći Zakon o udrugama u primjeni je nešto više od 12 godina, konkretno, od 1. siječnja 2002. godine. Iako su njime postavljeni temelji za razvoj kriterija vezanih uz financiranje programa i projekata udruga, protekom vremena uočen je niz problema i poteškoća zbog nedovoljno jasnih odredbi koje su dovodile do različitog tumačenja u praksi.
U cilju rješavanja postojećih problema, krenulo se u izradu novog zakonskog teksta, te je 21. svibnja 2014. izglasan Konačni prijedlog Zakona o udrugama. Novi Zakon o udrugama donosi bitne izmjene u odnosu na važeći Zakon, pa ćemo se u nastavku teksta osvrnuti samo na one najvažnije.
U skladu s međunarodnim pravnim standardima koji obvezuju Republiku Hrvatsku, predviđeno je da uz prethodnu ovjerenu suglasnost zakonskog zastupnika odnosno skrbnika, osnivač udruge može biti i punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova te maloljetna osoba s navršenih 14 godina života. Ovo je rješenje u skladu s odredbama članka 15. stavka 1. Konvencije UN-a o pravima djeteta koji propisuje da države stranke priznaju djetetu pravo na slobodu udruživanja i mirnog okupljanja.
Radi njihove zaštite, članstvo maloljetnih osoba i punoljetnih osoba lišenih poslovne sposobnosti te način njihova sudjelovanja i odlučivanja mora se propisati statutom, ali uz Zakonom određene uvjete. Međutim, osoba ovlaštena za zastupanje udruge može biti samo osoba s potpunom poslovnom sposobnošću (članak 11.).
Kako bi se olakšao rad tijela upravljanja i postigla veća transparentnost rada samih udruga, proširen je obvezni sadržaj statuta pa uz odredbe o članstvu, statut mora sadržavati i odredbe o područjima djelovanja prema ciljevima, odredbe o sazivanju skupštine u slučaju isteka mandata, odredbe o načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge te odredbe o izboru i opozivu likvidatora.
Radi zaštite načela tržišnog natjecanja, kao obvezni sadržaj statuta predviđa se i navođenje gospodarskih djelatnosti (ako ih udruga obavlja) sukladno zakonu, odnosno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje određene djelatnosti.
Novim Zakonom utvrđena su i načela djelovanja udruge i to načela neovisnosti, javnosti, demokratskog ustroja, neprofitnosti i slobodnog sudjelovanja udruge u javnom životu. Jasnije su propisane odredbe vezane uz upravljanje udrugom te tijelima udruge, posebno u odnosu na skupštinu (sastav, nadležnost i održavanje sjednica), te je utvrđena i ovlast osobe ovlaštene za zastupanje udruge. Isto tako, jasnije su propisane i odredbe o nazivu udruge, kao i uvjeti pod kojima se u naziv udruge može unijeti ime ili dio imena fizičke osobe, što važećim Zakonom nije propisano.
Propisana je i obveza javnosti registra, odnosno podataka upisanih u registar udruga i registar stranih udruga koji se objavljuju na internetskoj stranici Ministarstva uprave. Na ovaj bi način svi podaci upisani u te registre i statut udruge bili javni, odnosno javno dostupni. Također, predviđeno je da u registru udruga putem poveznice na Registar neprofitnih organizacija budu javno dostupna i izvješća o financijskom poslovanju udruge s propisanom dokumentacijom, što bi u značajnoj mjeri trebalo olakšati pristup udruga financiranju iz javnih izvora i pridonijeti transparentnosti njihova djelovanja za opće dobro.
Prema važećem Zakonu, Ministarstvo uprave nadležno je za vođenje Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj, a uredi državne uprave za registar udruga. Novim Zakonom o udrugama propisuje se da su oba registra središnje elektroničke baze podataka pri Ministarstvu uprave, koju vode nadležni uredi jedinstveno za sve udruge, odnosno strane udruge u Republici Hrvatskoj, svaki u području za koje su ustrojeni. Ovime se omogućava ostvarivanje pravne zaštite kroz dvostupanjsko rješavanje upravnih stvari, na način da se propisuje pravo na žalbu protiv prvostupanjskih rješenja nadležnih ureda o upisu ili upisu promjena strane udruge u navedeni registar, a o kojoj odlučuje Ministarstvo uprave.
Što se tiče odgovornosti za obveze udruge propisano je i dalje da za svoje obveze udruga odgovara svojom cjelokupnom imovinom, no dopunjena je odredba koja navodi da članovi udruge i članovi njezinih tijela ne odgovaraju za obveze udruge. Udruga i osobe ovlaštene za zastupanje udruge za štetu učinjenu u udruzi ili udruge prema trećim osobama odgovaraju sukladno općim propisima o odgovornosti za štetu.
Odredbama o prestanku postojanja udruge određuje se postupanje nadležnih ureda u slučajevima kad nastupi neki od razloga za prestanak postojanja udruge (članak 48. stavak 1.), dodatno se precizira postupak likvidacije i brisanja udruga, kao i uvjeti raspolaganja imovinom udruge u slučaju prestanka postojanja udruge.
S tim u vezi, uređuje se skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge kada većina članova upravnog (izvršnog) tijela udruge da izjavu pred javnim bilježnikom da udruga ne djeluje, da su ispunjene sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge raspodijeljena sukladno statutu i Zakonu. Na ovaj način udruga će moći prestati postojati po skraćenom postupku, u kojem se neće morati provoditi postupak likvidacije, a za moguće obveze udruge bit će solidarno odgovorni članovi upravnog (izvršnog) tijela, temeljem dane izjave pred javnim bilježnikom i to pet godina od dana brisanja udruge iz registra udruga (članak 51.).
Regulirana je i problematika raspodjele imovine pa je određeno da udruga može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti određenih statutom udruge, u skladu sa zakonom. Također je uređeno i financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora koje provode udruge. Navedeno je da se posebnim propisima mogu utvrditi porezne olakšice i druge povlastice za udruge koje provode programe ili projekte od interesa za opće dobro, kao i za pravne i fizičke osobe koje financijskim sredstvima podupiru djelovanje od interesa za opće dobro.
Pitanje nadzora nad radom udruga detaljnije je uređeno kako bi se izbjegle dosadašnje nejasnoće i nepotrebna ograničenja. Primarni nadzor i dalje imaju članovi udruge, upravni nadzor Ministarstvo uprave, inspekcijski nadzor nad radom udruge nadležni uredi, inspekcijski nadzor nad obavljanjem djelatnosti udruge nadležna ministarstva, odnosno druga tijela državne uprave, a Ministarstvo financija ima nadzor nad financijskim poslovanjem udruga i podnošenjem propisanih financijskih izvješća.
Novim odredbama o prestanku postojanja, likvidaciji i brisanju omogućit će se lakše brisanje udruga iz registra udruga, a time će se javnosti dati točniji uvid u stvarnu brojnost i aktivnost udruga te općenito dinamiku osnivanja i prestanka postojanja udruga u Republici Hrvatskoj. Preciznim definiranjem odredbi vezanih uz imovinu, obavljanje gospodarskih djelatnosti i financiranje udruga spriječit će se moguće zlouporabe udruga, odnosno onemogućiti oni koji za svoje poslovne potrebe zloupotrebljavaju pravni status udruge.
Također, kroz veću javnost i transparentnost rada, stvorit će se i preduvjet da primarni nadzor nad radom udruga obavljaju sami članovi, a radi mogućnosti zaštite svojih prava i pravnih interesa.
Marina Turković