Izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor uvodi se zabrana kandidiranja osoba koje su pravomoćno osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora odnosno protiv kojih se, u trenutku raspisivanja izbora, izrečena kazna izvršava ili predstoji njezino izvršenje. Zastupnici u Hrvatskom saboru su, sukladno Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, državni dužnosnici. Taj zakon je osnovni zakon kojim se određuje tko su državni dužnosnici odnosno koje se funkcije u državnoj službi smatraju državnim dužnostima. S time u svezi, a u skladu s osnovnim ustavnim načelima, treba istaknuti da se apsolutna zabrana kandidiranja određenih osoba za obavljanje državnih dužnosti može propisati samo osnovnim zakonom kojim se uređuju prava i obveze državnih dužnosnika. U protivnom se za različite državne dužnosnike uvode različiti uvjeti pod kojima se oni mogu kandidirati za državnu službu, što za izravnu posljedicu ima nejednakost pred zakonom.
S druge strane nejasno je zašto, ako je bio cilj spriječiti određene kategorije osoba da se kandidiraju za državnu službu, zakonom nije nametnula obveza svakom kandidatu koji se nalazi na biračkoj listi dostaviti uvjerenje o nekažnjavaju i obvezati podnositelje kandidacijskih lista na njegovu objavu pokraj imena svakog pojedinog kandidata. U konačnici, birači su ti koji odlučuju tko će ih zastupati u zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske i kao poslodavci budućih zastupnika imaju pravo dobiti podatke iz kaznene evidencije kako bi mogli donijeti odluku o tome koga će izabrati odnosno kome će se povjeriti obavljanje određenog posla.
Nadalje, osvrnut ćemo se na još jednu značajnu promjenu zakona o izborima zastupnika - tzv. preferencijalno glasovanje. Potrebno je istaknuti da su odredbe o preferencijalnom glasovanju zapravo u cijelosti preuzete iz Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske. U bitnom, one omogućuju izbor zastupnika s određene kandidacijske liste neovisno o mjestu na kojem se pojedini kandidat nalazi. No, potrebno je skrenuti pozornost na nekoliko činjenica. Svaki birač prilikom izbora ima pravo i dužnost, ako želi da njegov glas bude valjan, zaokružiti kandidacijsku listu i/ili kandidata na toj listi kojem daje svoj glas. Pri tome je glas samo za kandidacijsku listu ili samo za kandidata valjan glas, kao i glas za kandidacijsku listu i kandidata koji se nalazi na toj listi, dok bi u svim ostalim kombinacijama takav glasački listić bio nevažeći. Potrebno je istaknuti i da je samo glas za pojedinog kandidata ujedno i glas za kandidacijsku listu na kojoj se taj kandidat nalazi. Prilikom izračunavanja rezultata glasovanja uzimaju se u obzir oba kriterija po kojima se daju glasovi –po broju glasova koje je dobila pojedina kandidacijska lista kao i po broju glasova koje je dobio pojedini kandidat na toj kandidacijskoj listi, a u odnosu na kandidata. Da bi određeni kandidat uopće bio izabran za zastupnika, potrebno je da kandidacijska lista prijeđe izborni prag.
Dakle, do konzumiranja prava na preferencijalni izbor dolazi samo u slučaju ako su ispunjena dva uvjeta - kandidacijska lista mora prijeći izborni prag i pojedini kandidat na toj listi mora dobiti najmanje 10% glasova od ukupnog broja glasova koje je osvojila lista na kojoj se nalazi. Ako su ispunjena oba prethodno navedena uvjeta, za zastupnika je izabran onaj tko je dobio najviše pojedinačnih glasova, ali i svi oni kandidati koji su na kandidacijskoj listi, a nisu dobili više od 10% glasova ako se nalaze na prvim mjestima pojedine kandidacijske liste, a broj osvojenih glasova te liste dovoljan je da bude izabrano više kandidata.
Smatramo da je ovakav način provedbe izbora za zastupnike u Hrvatski sabor izrazito kompliciran te da će stvoriti dosta problema kako biračima tako i izbornim odborima koji će morati prebrojavati glasove.
Daniel Deković, mag. iur.