Nerijetko se događa da djeca nisu u mogućnosti pohađati školu zbog niza razloga od kojih se najčešće spominju poteškoće sa zdravljem. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje obvezu škole da u okviru raspoloživih sredstava osigurava učenicima odgovarajuća pomagala za provođenje nastave na daljinu. Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti ne mogu polaziti nastavu, škola uz odobrenje Ministarstva organizira nastavu u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem liječenju te omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita. Nastava se može provoditi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava) odnosno korištenjem sredstava elektroničke komunikacije.
Iako Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja također spominje privremeni ili trajni oblik provedbe osnovnoškolskog programa koji je namijenjen učeniku smještenom u bolnici, organizacija provedbe nastave bila je prepuštena isključivo školama. Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju kao i Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju također nisu detaljnije normirali organizacijske oblike nastave za djecu koja ne mogu dolaziti u školu.
Pravilnici su propisivali da se školovanje učenika s lakšim teškoćama u razvoju provodi u školi prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu ili djelomičnu integraciju. Kod potpune integracije učenik svladava redovne ili prilagođene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoći defektologa odgovarajuće specijalnosti. Za učenike sa senzoričkim i motoričkim oštećenjima organizira se produženi stručni postupak ovisno o stupnju oštećenja u djeteta. Djelomična integracija bila je namijenjena učenicima s lakom mentalnom retardacijom i organizirana u posebnim odgojno-obrazovnim grupama.
Od 12. ožujka 2015., oba Pravilnika su ukinuta i zamijenjena Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (u nastavku: Pravilnik) koji za učenike s nemogućnošću pohađanja nastave uvodi privremene oblike odgoja i obrazovanja. Dosadašnji organizacijski oblici nastave učenika s teškoćama u razvoju objedinjeni su u terminu „programska potpora“ što obuhvaća različite vrste primjerenih programa odgoja i obrazovanja, dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijske programe te privremene oblike odgoja i obrazovanja koji se provode u školama i drugim javnim ustanovama.
Primjereni programi odgoja i obrazovanja učenika su: redoviti program uz individualizirane postupke, redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke, posebni program uz individualizirane postupke, posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke. Primjereni programi odgoja i obrazovanja ostvaruju se u redovitome razrednom odjelu, dijelom u redovitome, a dijelom u posebnome razrednom odjelu, posebnome razrednom odjelu, odgojno-obrazovnoj skupini.
Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi određuju se kao dio primjerenoga programa odgoja i obrazovanja učenika i uključuju program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka, program produženoga stručnog postupka i rehabilitacijski program. Program odgoja i obrazovanja učenika ostvaruje se u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama strukturiranim prema dobi učenika i vrsti primjerenoga programa odgoja i obrazovanja.
Članci 15., 16. i 17. propisuju privremene oblike odgoja i obrazovanja odnosno odgovornosti i obveze škole u provođenju nastave u kući, u zdravstvenoj ustanovi i nastave na daljinu. Nastava u kući osigurava se učenicima koji privremeno ne mogu polaziti nastavu u školi, a čije predviđeno trajanje oporavka može utjecati na buduće praćenje i svladavanje nastavnih sadržaja. Program nastave u kući provodi škola koju učenik inače pohađa, a izvodi se sukladno nastavnom planu Ministarstva u 50% trajanju tjedne satnice programa u koji je učenik uključen. Zahtjev s obrazloženjem za provedbu nastave u kući roditelj/skrbnik podnosi školi ili predlaže škola u roku od 7 dana od utvrđene potrebe za ovim oblikom školovanja od nadležnoga školskog liječnika. Škola je dužna uz zahtjev priložiti prateću dokumentaciju i proslijediti ga Ministarstvu.
Nastava u zdravstvenoj ustanovi organizira se za učenike sa zdravstvenim teškoćama koji se nalaze na stacionarnom liječenju ili na liječenju u dnevnoj bolnici. Osnivač, na temelju Mreže školskih ustanova, određuje osnovnu školu koja provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi. Dnevno i tjedno trajanje nastave planira se prema nastavnome planu i programu odnosno kurikulumu koji učenik pohađa, a provodi se kao razredna i predmetna nastava, uz prihvaćanje zdravstvenog stanja učenika. Predmetnu nastavu za nekoliko predmeta istog područja može izvoditi i jedan učitelj razredne nastave ili učitelj/nastavnik predmetne nastave koji posjeduje kompetencije za izvođenje drugog predmeta. Program nastave u zdravstvenoj ustanovi izvodi se sukladno nastavnom planu i programu/kurikulumu Ministarstva u 100% trajanju tjedne satnice programa razreda u koji je učenik uključen.
Nastava na daljinu je oblik nastave u kući ili nastave u zdravstvenoj ustanovi kojim se učeniku omogućava praćenje nastave uz pomoć telekonferencije ili videokonferencije u slučajevima kad učenik zbog prirode bolesti ne smije biti u neposrednome kontaktu s učiteljem. Nastava na daljinu, kao oblik nastave u zdravstvenoj ustanovi, osigurava se učenicima na stacionarnom liječenju ili na liječenju u dnevnoj bolnici, ako nema organiziranoga privremenog oblika nastave. Iznimno, za učenike koji su na stacionarnom liječenju ili na liječenju u dnevnoj bolnici, nastavu može provoditi nastavno osoblje koje održava nastavu u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se učenik liječi. Program nastave u zdravstvenoj ustanovi također se izvodi u 100% trajanju tjedne satnice programa razreda u koji je učenik uključen te po pitanju podnošenja zahtjeva vrijede ista pravila kao i kod programa nastave u kući.
Jedina zamjerka koju možemo uputiti Pravilniku jest da ne predviđa mogućnost učenikova dugotrajnijeg izbivanja iz škole (npr. zbog teže bolesti) te posljedično i primjerenu organizaciju nastave. Ponekad „privremeni“ oblici odgoja i obrazovanja, nažalost, postaju trajni. Djeci s najtežim poteškoćama odnosno bolestima potrebna je dugotrajna skrb. Zakonodavac bi to svakako trebao uzeti u obzir.
Željko Čižmek, mag.act.soc.