Prema članku 9. Zakona o radu, poslodavac, radnik i radničko vijeće te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih tim ili drugim zakonom. Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta određenih tim Zakonom, samo ako je njime ili drugim zakonom to izričito propisano. Važno je podsjetiti da je u istom članku propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Što se tiče smisla sklapanja kolektivnog ugovora, može se reći da se njime između potpisnika, poslodavca i sindikata, postiže socijalni mir, a s druge strane povećavaju se prava radnika u odnosu na Zakon o radu ili neki drugi zakon koji uređuje određena pitanja iz područja radnih odnosa. Također, kolektivni ugovori uvijek su rezultat kompromisa između poslodavca i sindikata i njime moraju biti zadovoljeni obostrani interesi, jer bez toga se kolektivni ugovor ne bi niti sklopio.
Jedno od važnih pitanja, kada je riječ o primjeni kolektivnih ugovora, je produžena primjena pravnih pravila u njemu. Naime, prema članku 199. Zakona o radu, nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka. Iznimno, kolektivnim ugovorom može se ugovoriti i duže razdoblje produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru.
Pritom se postavlja pitanje – što se smatra pravnim pravilima kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa? Koje su to odredbe u kolektivnom ugovoru?
Možemo reći da se te odredbe nazivaju normativnim dijelom kolektivnog ugovora. Naime, svaki kolektivni ugovor sadržava uvodni i završni dio (naziv osoba koje ga sklapaju, područje na koje se primjenjuje, vrijeme na koje se sklapa, odredbe o otkazu ako se sklapa na neodređeno vrijeme, odredbe o izmjeni i obnovi ugovora, obveznopravni dio (kojim se uređuju odnosi ugovornih strana) te normativni dio (pravna pravila kojima se uređuju pitanja sklapanja, sadržaja i prestanka radnih odnosa).
Što se dakle smatra normativnim dijelom kolektivnog ugovora, a u svezi produžene primjene kolektivnog ugovora? Produžena primjena pravnih pravila postoji kada ugovor o radu upućuje da se neko pravo rješava kolektivnim ugovorom. No, pitanje je bi li time bila iscrpljena produžena primjena pravnih pravila. Danas prevladava stajalište da produžena primjena pravnih pravila ima širu primjenu, tj. da se odnosi na sadržaj radnog odnosa, neovisno radi li se o odredbama kod kojih ugovor o radu upućuje na kolektivni ugovor ili ne.
Pritom je važno reći da od sjednice građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske 2003. godine (v. obrazloženje pravnog shvaćanja prihvaćenog na sjednici Građanskog odjela VSRH dana 13. lipnja 2003. Izbor 1/03-126., vidjeti i: Crnić, Ivica. Zakon o radu - Primjena u praksi, Organizator, Zagreb, 2010, str. 449.), sadržaj radnog odnosa u smislu produžene primjene pravnih pravila predstavlja sve ono što odrede ugovorne strane ugovora o radu, odnosno stranke kolektivnog ugovora jer im to omogućuje ugovorna sloboda. Naime, sadržaj radnog odnosa ne može se ograničiti samo na ono što spominje Zakon o radu ili drugi poseban propis, jer ugovorne strane imaju pravo svoje odnose, kao i sadržaj pojedinačnih radnih odnosa na koje se odnosi kolektivni ugovor, urediti i znatno šire od toga.
Tako bismo mogli reći da normativni dio kolektivnog ugovora čine sljedeće odredbe:
- sklapanje ugovara o radu,
- sadržaj ugovora o radu,
- probni rok,
- uvjeti rada na određeno vrijeme,
- radno vrijeme,
- raspored radnog vremena,
- preraspodjela radnog vremena,
- visina plaće (način određivanja plaće), dodaci na staž, povećanje plaće za prekovremeni rad, noćni rad, rad neradnim danima i dr., regres za godišnji odmor, božićnica i sl., jubilarne nagrade, pomoći, dnevnice i sl.
- odmori i dopusti,
- poslovi s otežanim uvjetima rada i sl.,
- prestanak ugovora o radu (postupak otkaza, otkazni razlozi), otkazni rokovi, otpremnina i sl.,
- odredbe o uvjetima rada i opsegu prava radničkog vijeća,
- pitanja socijalnog osiguranja.