Naime, odredbom članka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN, broj 148/13) s danom 1. siječnja 2014. ukinut je Državni inspektorat. Sukladno tome, Ministarstvo gospodarstva preuzelo je inspekcijske poslove Državnog inspektorata, uz ostalo, i u području zaštite potrošača, a njihovo obavljanje detaljnije je uređeno Zakonom o inspekcijama u gospodarstvu (NN, broj 14/14), koji je stupio na snagu 6. veljače 2014.
U provedbi inspekcijskog nadzora tržišni inspektor će, sukladno odredbi članka 137. Zakona o zaštiti potrošača (NN, broj 41/14 – u nastavku: Zakon), rješenjem trgovcu privremeno zabraniti prodaju proizvoda i pružanje usluga do otklanjanja nalazom utvrđenih nepravilnosti, među ostalim, ako:
- prilikom posebnih oblika prodaje, kao i prilikom odobravanja popusta za pojedine proizvode ili grupe proizvoda trgovac nije istaknuo cijenu u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje, odnosno popusta
- proizvode koje prodaje na akcijskoj prodaji nije označio riječima „akcija“ ili „akcijska prodaja“
- najveći postotak sniženja cijena na proizvodima ne iznosi najmanje jednu petinu količine proizvoda koji se prodaju na početku sezonskog sniženja
- prodaje proizvod koji ima grešku, a nije obilježio na proizvodu ili na prodajnom mjestu da je riječ o prodaji proizvoda s greškom te upoznao potrošača u čemu se sastoji greška na proizvodu
- proizvod koji se prodaje po nižoj cijeni od cijene u redovnoj prodaji jer mu uskoro istječe rok uporabe nema dodatno istaknut krajnji rok uporabe.
Žalba izjavljena protiv takvog rješenja tržišnog inspektora nema suspenzivni učinak. Međutim, inspektor neće donositi prethodno navedeno rješenje ako su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno do donošenja rješenja.
U odredbama članka 138. Zakona propisani su prekršaji koji se odnose na kršenje odredbi koje reguliraju posebne oblike prodaje iz članka 18. do 23. Zakona. Tako je u stavku 1. navedenog članka propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj trgovac – pravna osoba, među ostalim, ako:
- tijekom trajanja posebnog oblika prodaje, prodaje proizvode po cijeni koja nije snižena, te ako nije istaknuo redovnu i sniženu cijenu
- akcija traje dulje od 30 dana
- proizvodi na akcijskoj prodaji nisu označeni riječima „akcija“ ili „akcijska prodaja“
- pri oglašavanju ne navede vremensko trajanje akcijske prodaje
- započne sa sezonskim sniženjem u razdoblju drukčijem od propisanog razdoblja, te ako sezonsko sniženje traje dulje od 60 dana
- oglašava kao sezonsko sniženje prodaju po sniženoj cijeni nakon proteka razdoblja sezonskog sniženja
- najveći postotak na početku sniženja ne odnosi se na najmanje jednu petinu količine svih proizvoda koji se prodaju na sezonskom sniženju
- nije označio na proizvodu ili na prodajnom mjestu da je riječ o prodaji proizvoda s greškom niti je upoznao potrošača u čemu se sastoji greška
- nije dodatno istaknuo krajnji rok uporabe za proizvode kojima istječe rok uporabe (uz uvjet da se takav proizvod prodaje po nižoj cijeni od redovne cijene).
Odredbom stavka 2. istoga članka propisano je da će se za prekršaj iz stavka 1. kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna, dok je odredbom stavka 3. istog članka propisano da će se za iste prekršaje kazniti trgovac – fizička osoba novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.
Iz takvih raspona novčanih kazni jasno proizlazi da za navedene prekršaje ovlašteni tužitelj nije obvezan protiv počinitelja prekršaja izdati obavezni prekršajni nalog, te da se za te prekršaje, sukladno članku 43. Prekršajnog zakona (NN, broj 107/07, 39/13 i 157/13), ne može primijeniti opomena kao mjera upozorenja Također, prema takvim propisanim posebnim minimumima novčanih kazni proizlazi da se, sukladno članku 37. stavak 3. točka 1. Prekršajnog zakona, okrivljenicima može ublažiti novčana kazna do općeg zakonskog minimuma kazne propisanog istim Zakonom, za odgovarajuću vrstu okrivljenika (pravna osoba – 2.000,00 kuna, fizička osoba-trgovac – 1.000,00 kuna, odgovorna osoba u pravnoj osobi – 100,00 kuna).
Važno je naglasiti da su materijalne odredbe članka 18. do 23. Zakona, na koje se i referiraju prekršajne odredbe članka 138. Zakona, stupile na snagu 1. siječnja 2015., pa su tako, sukladno odredbi članka 149. Zakona, i navedene prekršajne odredbe stupile na snagu dana 1. siječnja 2015., što znači da su prekršaji koji se odnose na posebne oblike prodaje sve do konca 2014. godine bili uređeni Zakonom o zaštiti potrošača iz 2007. godine (NN, broj 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12 i 56/13).
Na kraju možemo dodati da bitan utjecaj na provedbu posebnih oblika prodaje ima i reklamiranje takve prodaje, i to u vidu utjecaja na odluku potrošača o kupnji određenog proizvoda, te smo kao potrošači svakodnevno putem javnih medija „bombardirani“ reklamama o raznim akcijama, rasprodajama, sniženjima i sl. Stoga bi trebalo razmisliti o tome da se i u pogledu reklamiranja posebnih oblika prodaje koji se ne provode sukladno Zakonu, a po uzoru na odredbe Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN, broj 61/11), propišu posebna djela prekršaja.
Željko Kudrić, dipl. iur.