Zakonom o javnom bilježništvu (NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, dalje: ZJB) određeno je da će ministar nadležan za poslove pravosuđa privremeno udaljiti javnog bilježnika iz službe ako se ispune sljedeći uvjeti:
1. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti,
2. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za razrješenje iz razloga navedenih u članku 21. ZJB-a,
3. ako je bez dopuštenja Ministarstva odsutan iz svog sjedišta duže od dva mjeseca.
U skladu sa člankom 21. ZJB-a, odluku o razrješenju javnog bilježnika donosi Ministarstvo na temelju pribavljenog mišljenja Hrvatske javnobilježničke komore (dalje: Komora), a razlozi za razrješenje javnog bilježnika mogu biti sljedeći:
- ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje javnobilježničke službe iz članka 13. ZJB-a, ili ako se naknadno utvrdi da prigodom imenovanja nisu postojale,
- ako ne položi prisegu,
- ako se zaposli, ako počne koristiti starosnu ili invalidsku mirovinu ili počne obavljati neku drugu službu bez odobrenja,
- ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost,
- ako uslijed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duhovne slabosti ili zbog bolesti postane trajnije nesposoban za uredno obavljanje službe,
- ako njegovi poslovni odnosi ili način vođenja njegovih poslova ugrožavaju interese stranaka,
- ako ne produžava uredno svoje osiguranje od odgovornosti ili ne plaća naknadu za osiguranje Komori.
Trajanje privremenog udaljenja iz službe
Kad je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti, privremeno udaljenje iz službe trajat će do okončanja prvostupanjskog postupka ako je odlukom suda prvoga stupnja utvrđeno da ne postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti, a u protivnom do pravomoćnog okončanja sudskog postupka za lišenje poslovne sposobnosti.
Ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za razrješenje, privremeno udaljenje iz službe traje do konačnosti rješenja o razrješenju.
U slučajevima u kojima je javni bilježnik, bez dopuštenja Ministarstva, odsutan iz svog sjedišta duže od dva mjeseca, privremeno udaljenje iz službe bit će pokrenuto samo ako zbog toga protiv javnog bilježnika bude istodobno pokrenut stegovni postupak i predloženo izricanje stegovne kazne privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe u trajanju do jedne godine ili kazne oduzimanja prava na obavljanje službe, do pravomoćnosti stegovne odluke.
Privremeno udaljenje iz službe po sili zakona
Zbog nejasnoća vezanih uz privremeno udaljenje iz službe po sili zakona, zadnjim izmjenama Zakona o javnom bilježništvu iz 2009. godine, proširena je i preciznije definirana ta odredba. U skladu s time, javnog bilježnika može se privremeno udaljiti iz službe po sili zakona kada je protiv njega pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je predviđena kazna zatvora od najmanje 5 godina ili teža kazna ili za djelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga čini nedostojnim za obavljanje javnobilježničke službe i to sve do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.
Za vrijeme privremenog udaljenja iz službe javni bilježnik ne smije poduzimati nikakve službene radnje. Međutim, povreda ove zabrane ne utječe na valjanost poduzetih službenih radnji.
U slučaju počinjenja stegovnog prijestupa, osim pisanog ukora i novčane kazne te oduzimanja prava na obavljanje službe, javnom bilježniku može se privremeno oduzeti i pravo na obavljanje službe i to u trajanju do godinu dana.
Pravomoćna stegovna odluka kojom je izrečena koja druga kazna te nepravomoćna odluka o privremenom udaljenju iz službe upisat će se u imenik javnih bilježnika, vršitelja dužnosti odnosno javnobilježničkog zamjenika, prisjednika, javnobilježničkog savjetnika i vježbenika.
Kazna pisanog ukora brisat će se iz imenika po proteku roka od godinu dana, novčana kazna po proteku roka od tri godine, a ostale kazne po proteku roka od pet godina.
Ako za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeto pravo na obavljanje službe javni bilježnik obavlja javnobilježničke poslove ili na drugi način izigrava tu kaznu, može mu se izreći kazna oduzimanja prava na obavljanje službe.
Isto tako, izreći će se kazna oduzimanja prava na obavljanje službe, ako je javni bilježnik zbog ranije počinjenoga teškoga stegovnog djela bio kažnjavan kaznom o privremenom oduzimanju prava na obavljanje službe u trajanju do godine dana.
Kada je pravomoćnom stegovnom odlukom izrečena kazna privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe ili oduzimanja prava na obavljanje službe, Komora će o tome obavijestiti Ministarstvo te zakonom određeni sud na području kojega je sjedište ureda javnog bilježnika, vršitelja dužnosti odnosno javnobilježničkog zamjenika, prisjednika, javnobilježničkog savjetnika i vježbenika. O tim kaznama objavit će se i oglas u "Narodnim novinama". Tako će se postupiti i u slučaju privremenog udaljenja iz službe (članak 155. stavak 4. ZJB).
Ako je to nužno radi zaštite časti i ugleda službe ili radi osiguranja interesa stranaka, prvostupanjsko stegovno vijeće može, na prijedlog ili po službenoj dužnosti (u povodu već pokrenutog stegovnog postupka), odnosno na prijedlog Upravnog odbora Komore ili zakonom određenog državnog odvjetnika (ako stegovni postupak još uvijek nije pokrenut), donijeti rješenje o privremenom udaljenju javnog bilježnika iz službe.
Privremeno udaljenje iz službe uvijek će se odrediti kada je javni bilježnik stavljen pod istragu zbog kaznenog djela učinjenog iz koristoljublja ili kojeg drugog nečasnog kaznenog djela te ako je protiv javnog bilježnika donesena nepravomoćna odluka o oduzimanju prava na obavljanje službe. Čim prestanu ovi razlozi zbog kojih je izrečeno privremeno udaljenje, ono će se opozvati.
U slučaju privremenog udaljenja iz službe, ako javnom bilježniku nije postavljen vršitelj dužnosti, zakonom određeni sud uzet će na čuvanje spise, knjige, pečat, štambilju i službeni grb za vrijeme dok udaljenje traje. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe koje vrijede za slučaj privremene spriječenosti javnog bilježnika (članak 143. i 144. ZJB).
Marina Turković