c S
U središtu

Smanjenje troškova upisa u sudski registar – zakonodavne novine

27.10.2015 Dana 1. studenoga 2015. godine na snagu stupaju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, Zakon o dopunama Zakona o sudskim pristojbama i Zakon o izmjeni Zakona o javnobilježničkim pristojbama. Zakonske promjene prvenstveno će dovesti do smanjenja troškova likvidacije jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću i društva s ograničenom odgovornošću, ali i drugih upisa u sudski registar.

Bitna novina koju nam donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 110/15) je ta da se napušta objava oglasa u Narodnim novinama te sezamjenjuje objavom oglasa na internetskoj stranici sudskog registra, kao jednakoučinkovitim, ali znatno jeftinijim načinom oglašavanja (budući tekst članka 64. ZTD-a: „(1) Upis usudski registar trgovački sud objavljuje bez odgađanja na internetskoj stranici na kojoj senalazi sudski registar. (2) Smatra se da je upis objavljen istekom dana objave na internetskojstranici na kojoj se nalazi sudski registar.“; članka 174. stavak 1.: „Ako je zakonom ili statutomodređeno da se objavljuju podaci i priopćenja društva, oni se objavljuju na internetskojstranici na kojoj se nalazi sudski registar.“ i članka 368. stavak 3.: „Odluka o prestanku društvaobjavljuje se u na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.“).

Budući da se do stupanja na snagu predmetnih izmjena svi upisi u sudski registar objavljuju u Narodnim novinama, ta promjena dovest će do znatnog smanjenja troškova prilikom izmjena u društvu kapitala.

Nadalje, Odluka o prestanku društva u obliku javnobilježničke isprave moći će sadržavati izjavu likvidatora o nepostojanju okolnosti koje bi po zakonu stajale na putu njegovu imenovanju, te izjavu da je upoznat s time da o svemu mora uredno izvještavati sud, kao i potpis likvidatora koji se pohranjuje u sudski registar, a što su do sada bile zasebne isprave koje su stvarale dodatni trošak. Doduše, kao što i Vlada RH navodi u obrazloženju Prijedloga zakona, navedeno se odnosi na članove uprave koji će provoditi likvidaciju jer su oni tražene obveze već ispunili kao članovi uprave. Dakle, ako se za likvidatora imenuje osoba koja nije član uprave, i dalje će se sačiniti zasebna izjava likvidatora i njegov ovjereni potpis koji se pohranjuje u registru.

Ujedno se pojednostavljuje postupak likvidacije društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću. Naime, umjesto do sada tri obvezne objave poziva vjerovnicima da prijave svoje tražbine u Narodnim novinama, propisana je obveza samo jedne objave, i to na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.

Postupak likvidacije jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću ubrzava se i skraćivanjem razdoblja u kojem vjerovnici mogu prijaviti tražbine sa šest mjeseci na dva mjeseca od objave poziva, a razdoblje nakon kojeg likvidatori mogu podijeliti imovinu društva s jedne godine na šest mjeseci.

U cilju smanjenja troškova likvidacije jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, dopunjena je i odredba članka 10. točke 9. Zakona o javnobilježničkim pristojbama na način da se omogućava oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi članovima jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću za sve isprave i radnje javnog bilježnika u vezi s likvidacijom društva.

Dana 1. studenoga 2015. na snagu stupaju i dopune Zakona o sudskim pristojbama. Dopunjenom odredbom Zakona o sudskim pristojbama na jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću prestaje se primjenjivati Tar. br. 26. st. 2. prema kojem se za promjenu podataka plaća pristojba u visini od 150,00 kuna, te se smanjuje pristojba za upis promjene podataka jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću na iznos od 30,00 kuna.

Također, sudska pristojba za podnesak kojim se sudskom registru dostavljaju podaci i priopćenja trgovačkih društava radi objave na internetskoj stranici sudskog registra plaćat će se u visini od 100,00 kuna, umjesto dosadašnjih objava u Narodnim novinama za koje se plaćalo ovisno o vrsti oglasa, i to u višestruko većim iznosima.

S obzirom na izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima kojima se napušta obveza objave u Narodnim novinama te se zamjenjuje objavom na mrežnoj stranici sudskog registra, nužne su bile i izmjene Zakona o sudskom registru. Sukladno tome, podaci o upisu u registar i podaci o prestanku subjekta, po pravomoćnosti rješenja o upisu objavit će se bez odgađanja na internetskoj stranici na kojoj se nalazi registar.

Prilikom podnošenja podneska kojim se sudskom registru dostavljaju podaci i priopćenja radi objave na internetskoj stranici sudskog registra, predlagatelj je dužan platiti sudsku pristojbu u visini određenoj Zakonom o sudskim pristojbama. Zbog, kako je obrazloženo – efikasnije objave, predlagatelj je ujedno dužan podatke i priopćenja čiju objavu traži dostaviti na papiru i u elektroničkom obliku na mediju pogodnom za prijenos podataka.

Još jedna novina koju donosi dopuna Zakona o sudskom registru je ta da se uvodi mogućnost javno dostupnih upisanih podataka o fizičkim osobama u registru (podaci o članovima uprave, zamjenicima članova uprave, predsjednicima i članovima nadzornih odbora društva, odnosno izvršnim direktorima, predsjednicima i članovima upravnih odbora, prokuristima, članovima društva), i to prema njihovom OIB-u na način da je vidljiv popis subjekata upisa, razdoblja i svojstvo u kojem je osoba upisana u registar, uključujući i podatke o tim osobama koji su brisani. Podaci će biti dostupni kao informacija u elektroničkom obliku za koje registarski sud ne izdaje prijepis, presliku, izvadak ili potvrdu.

Kao razlog svih ovih izmjena navodi se olakšavanje članovima društva pravovremeni izlazak s tržišta, odnosno, potiče ih se da ne izbjegavaju donošenje odluke o prestanku poslovanja zbog toga što im je postupak likvidacije preskup, čime se smanjuje opterećenje na cijeli sustav. Naime, odlukom o pokretanju likvidacije članovi društva koji više neće ili ne mogu obavljati gospodarsku djelatnost putem društva kojeg su prethodno osnovali, oslobađaju sudske kapacitete jer svoju obvezu brisanja trgovačkog društva ne prebacuju na državne institucije, koja je u suprotnom, pod pretpostavkama propisanim zakonom, dužna društvo ukloniti s tržišta nakon provedenoga postupka stečaja ili brisanja iz sudskog registra po službenoj dužnosti.

Ana Sabljak, dipl. iur.