Pretpostavke za utemeljenje radničkog vijeća
Prijedlog za utemeljenje radničkog vijeća mogu podnijeti u pisanom obliku sindikati koji kod poslodavca imaju članove ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. S obzirom na to da je u prijašnjem Pravilniku o postupku izbora radničkog vijeća (Narodne novine, br. 81/10, 93/14) ta kvota iznosila najmanje 10%, zakonodavac je novom odredbom povećao broj radnika koji su potrebni za utemeljenje prvog radničkog vijeća. Nakon utemeljenja radničkog vijeća, ono je dužno odlukom sazvati skup radnika na mjestu rada na kojemu je moguće okupiti najveći broj radnika, a predlagatelj je dužan savjetovati se s poslodavcem o vremenu održavanja skupa radnika, pazeći da se time ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca.
Rok za objavljivanje odluke o sazivanju skupa radnika povećao se s tri na osam radnih dana prije dana održavanja skupa. Na skupu radnika kojem predsjedava potpisnik predlagatelja, utvrđuju se uvjeti za utemeljenje radničkog vijeća i imenuje se izborni odbor. Izborni odbor mora imati neparni broj članova s najmanje tri člana. U slučaju da izborni odbor ima parni broj članova, dodatnog člana i zamjenika dodatnog člana imenuje skupina radnika koja okuplja najveći broj radnika. Ako u postupku izbora za radničko vijeće ne sudjeluje skupina radnika, dodatnog člana i zamjenika dodatnog člana imenovat će sindikat s najvećim brojem članova.
Član izbornog odbora imenovan od strane predlagatelja saziva prvu sjednicu izbornog odbora. Odluku o provođenju izbora za prvo radničko vijeće donosi izborni odbor, u roku od pet radnih dana od dana imenovanja na skupu radnika.
Valjanost glasačkih listića i način glasovanja
Glasački listići označavaju se serijskim brojem i ovjeravaju pečatom poslodavca i potpisom, parafom ili faksimilom potpisa predsjednika izbornog odbora. Nevažeći glasački listić je onaj na kojem nije zaokružen niti jedan od rednih brojeva, na kojem je zaokruženo više od jednog broja te kojeg radnik, koji glasa dopisno, nije dostavio poštom na adresu sjedišta poslodavca, u zatvorenoj omotnici s naznakom: „ne otvarati - za Izborni odbor“. Ova posljednja pretpostavka nije bila propisana prijašnjim Pravilnikom.
Izborni odbor dužan je radniku na njegov zahtjev omogućiti glasovanje na biračkom mjestu organizacijske jedinice u kojoj će se zateći za vrijeme glasovanja pod pretpostavkom da na dan glasovanja zbog potrebe posla neće biti na biračkom mjestu svoje organizacijske jedinice. U tom je slučaju izborni odbor odmah po zahtjevu radnika dužan po službenoj dužnosti brisati radnika iz izvoda popisa birača na biračkom mjestu njegove organizacijske jedinice i upisati ga u izvod popisa birača organizacijske jedinice u kojoj će se radnik zateći za vrijeme glasovanja.
Novost je i to da izborni odbor može odlučiti da se izbori provedu elektroničkim putem umjesto na mjestu održavanja izbora, te odrediti način takvog glasovanja pod uvjetom da je kod poslodavca omogućeno elektroničko glasovanje koje osigurava neposrednost i tajnost glasovanja.
Obveza dostavljanja podataka
Poslodavac kod kojeg je utemeljeno radničko vijeće dužan je ministarstvu nadležnom za rad pisanim putem dostaviti podatke o utemeljenom radničkom vijeću u roku od deset dana od dana objave zapisnika o konačnim rezultatima izbora. Obveza dostavljanja podataka postoji od dana stupanja na snagu Pravilnika, 16. siječnja 2016.
Uz još neke nomotehničke promjene uvjetovane usklađivanjem sa Zakonom o radu (Narodne novine, br. 93/14), novi Pravilnik sadrži i dvadeset obrazaca koji se mogu koristiti u provođenju izbornog postupka.
Željko Čižmek, mag.act.soc.