Prema članku 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, obveznik (poslodavac) dužan je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti prijavu o početku osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada. Uslučaju prestanka osiguranja, poslodavac radnika mora odjaviti u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa.
U vezi s odjavom radnika s mirovinskog osiguranja u praksi je uočen problem nemogućnosti odjave radnika u zakonskom roku u slučaju kada je poslodavac izvanredno otkazao ugovor o radu te je odluku o otkazu radniku poslao poštom. Naime, kada se izvanredni otkaz šalje poštom, radni odnos prestaje danom uručenja izvanrednog otkaza radniku, o čemu će poslodavac biti obaviješten tek nakon proteka nekoliko dana, kada primi povratnicu i iz nje pročita datum primitka odluke o otkazu, a tada je protekao rok od 24 sata od dana kada je radniku prestao radni odnos i u kojem roku je morao odjaviti radnika s mirovinskog osiguranja.
Dakle, budući da kod izvanrednog otkaza ugovora o radu nema obveze poštivanja ugovorenog ili propisanog otkaznog roka, radni odnos prestat će danom dostave odluke o otkazu radniku. Dan prestanka radnog odnosa utvrđuje se na temelju dana uručenja izvanrednog otkaza te Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje s tim danom utvrđuje prestanak svojstva osiguranika.
U toj situaciji nemoguće je odjaviti radnika u zakonom propisanom roku. Naime, poslodavac može odjaviti radnika tek u roku 24 sata od trenutka primitka povratnice na kojoj je vidljivo da je radnik otkaz primio. Također, kako neslužbeno doznajemo, HZMO prihvaća takve odjave radnika.
S tim se slaže i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, koje je povodom tog pitanja dalo sljedeće mišljenje (Službeno, Zagreb, 20. siječnja 2016.):
„Ako poslodavac ne može dostaviti prijavu o prestanku osiguranja unutar roka od 24 sata jer je povratnicu tj. pisanu potvrdu, da je primatelj pošiljku koja mu je poslana zaprimio nakon toga roka, mišljenja smo da je tada poslodavac dužan odjaviti radnika s datumom uručenja odluke o otkazu odmah po saznanju o primitku pošte. U tom slučaju neće postojati osnova za prekršaj zbog odjave nakon isteka propisanoga roka, iako su ostvarena sva obilježja prekršaja propisana zakonom. Radnik se odjavljuje putem e-prijave Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje uz obavještavanje o svim okolnostima i objektivnim razlozima koji su uzrokovali da se odjava vrši izvan zakonom propisanoga roka.“