Podsjetimo se, sukob na istoku Ukrajine započeo je u proljeće 2014. kada je tadašnji predsjednik Ukrajine Oleksandr Turčinov objavio pokretanje „antiterorističkih“ operacija s ciljem uspostave ustavnog poretka na teritoriju cijele Ukrajine. Potez Turčinova bila je reakcija na rusku aneksiju Krima te uspostavu proruskih milicija na istoku Ukrajine u tzv. Narodnim republikama Lugansk i Donjeck, a koja je uslijedila nakon što je izabrani proruski predsjednik Viktor Janukovič odbio, pod pritiskom Rusije, potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU.
Kako bi iskazala nezadovoljstvo politikom koja je dovela do aneksije Krima i mogućih ratnih sukoba koji se nadzirao na istoku Ukrajine, EU uvela je mjere ograničavanja. Isprva su mjere bile „sramežljive“ tzv. diplomatske, ali je nakon eskalacije krize, tijekom idućih dana i tjedana EU postepeno povećavala njihov obujam i intezitet te je već 17. ožujka 2014. proširila mjere i na osobe koje su bile odgovorne za destabilizaciju istočne Ukrajine.
Prve ekonomske sankcije protiv Rusije, kasnije uvjetovane uspjehom mirovnih pregovora u Minsku, donesene su 29. srpnja 2014. Tijekom idućih mjeseci EU je uvela i neke nove sankcije te produljila trajanje već donesenima.
Trenutno su na snazi sljedeće mjere:
Diplomatske mjere
- članice EU i EU ne održavaju redovne bilateralne sastanke s Ruskom Federacijom
- suspendirani su pregovori o viznom režimu
- suspendirani su pregovori o novom sporazumu o trgovačkim i investicijskim odnosima koji su započeli još 2008. godine
Zamrzavanje sredstava i vizna ograničenja
- trenutno se odnose na 149 osoba i 37 drugih subjekata, a trajanje im je produljeno do 15. srpnja 2017.
Mjere protiv Krima i Sevastopolja – produljene do 23. lipnja 2017.
- zabrana uvoza robe s tih područja
- zabrana investiranja – građani EU zemalja i kompanija sa sjedištem u EU ne smiju kupovati nekretnine ili udjele u poslovnim subjektima, niti smiju financirati Krimske kompanije, dobavljati im dobra ili investirati u infrastrukturne projekte
- zabrana obavljanja turističkih usluga
- zabrana izvoza dobara i tehnologija vezanih za transport, telekomunikacije, energetski sektor, crpljenje nafte, plina ili ruda
- zabrana obavljanja poslova tehničke podrške, brokerskih usluga, građevinskih ili inženjerskih usluga vezanih za infrastrukturu.
„Ekonomske sankcije“ – produljene do 31. siječnja 2017. (Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/1071)
- građani EU zemalja i trgovačka društva ne smiju kupovati nove obveznice, ulagati u rizični kapital ili slične instrumente koji imaju dospijeće dulje od 30 dana, a izdani su od strane:
a) pet glavnih državnih ruskih banaka (SBERBANK, VTB BANK, GAZPROMBANK, VNESHECONOMBANK (VEB) i ROSSELKHOZBANK)
b) tri glavne ruske energetske kompanije (ROSNEFT, TRANSNEFT i GAZPROM NEFT)
c) tri glavne ruske obrambene kompanije (OPK OBORONPROM, UNITED AIRCRAFT CORPORATION i URALVAGONZAVOD)
- građani zemalja EU i trgovačka društva ne smiju davati pozajmice ruskim bankama, uvoziti ili izvoziti oružje i popratni materijal ili stvari s „dvojnom“ namjenom – na popisu se nalaze: SC Sirius, OJSC Stankoinstrument, OAO JSC Chemcomposite, JSC Kalashnikov, JSC Tula Arms Plant, NPK Technologii Maschinostrojenija, OAO Wysokototschnye Kompleksi, OAO Almaz Antey i OAO NPO Bazalt
- izvoz proizvoda i usluga vezanih za energetski sektor mora proći prethodnu autorizaciju ovlaštenih tijela u zemljama članicama – ako se proizvod upotrebljava za eksploataciju nafte u dubokim vodama, na Artiku ili iz škriljca, izvoz će biti zabranjen.
Mjere vezane za ekonomsku suradnju
- Europsko Vijeće zatražilo je od Europske investicijske banke (EIB) da ne sklapa nove ugovore vezane za financijske operacije u Ruskoj Federaciji
- zemlje članice dogovorile su se da Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) neće financirati nove operacije u RF
- suspendirana je implementacija bilateralnih RF - EU i regionalnih programa.
Mjere vezane za zamrzavanje i povrat sredstava iz ukrajinskih fondova pronevjerenih za vrijeme Janukovičeve vlade – produljene do 4. ožujka 2017.
- zamrzavanje sredstava odnosi se na ljude za koje se smatra da su ta sredstva pronevjerili.
Upotreba mjera ograničenja odnosno sankcija jedna je od bitnih poluga Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske Unije (Common Foreign and Security Policy - CFSP). Osim europske pravne stečevine, koja je u pogledu mjera ograničenja sadržana ponajprije u članku 11. Ugovora o Europskoj Uniji (Ugovor iz Maastrichta) i u Osnovnim načelima upotrebe mjera ograničavanja (dokument Vijeća 10198/1/04), u Hrvatskoj je na snazi Zakon o međunarodnim mjerama ograničavanja kojim je utvrđen postupak primjene međunarodnih mjera ograničavanja koje Republika Hrvatska provodi u skladu s pravnim aktima Europske unije.
Neven Brkić, dipl. iur.