c S
U središtu

Porez na nasljedstva i darove

03.02.2017 U cilju pojednostavljenja i pojeftinjenja porezne administracije za građane, ukinuta je obveza prijave nastanka porezne obveze pa sada umjesto poreznih obveznika to čine javni bilježnici ili nadležne institucije. Smanjena je i porezna stopa poreza na nasljedstva i darove te ona sada iznosi 4 posto.

Više od dvadeset godina, od 1. siječnja 1994. do 31. prosinca 2016., oporezivanje nasljedstva i darova bilo je uređeno Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93-115/16, u nastavku: Zakon o financiranju).

Od 1. siječnja 2017. odredbe vezane uz oporezivanje nasljedstva i darova brisane su u Zakonu o financiranju te su u dijelu koji se odnosi na porezne obveznike, predmet oporezivanja i poreznu osnovicu sadržajno neizmijenjene i preuzete novim Zakonom o lokalnim porezima (NN 115/16) koji je toga datuma stupio na snagu.

U ostalom dijelu usklađene su s novim Zakonom o porezu na promet nekretnina (NN 115/16) pa je tako najvažnija novost da se izjednačuje porezna stopa koja sada iznosi 4 posto te je ona jednaka za sve jedinice područne (regionalne) samouprave. Prije je bila propisana stopa do 5 posto, s time da je bilo prepušteno da svaka županija samostalno odredi visinu porezne stope na svom području (od 0 do 5 posto).

Predmet oporezivanja

U skladu s odredbama Zakona o lokalnim porezima porez na nasljedstva i darove plaća se na gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednosnice) te na pokretnine, ako je pojedinačna tržišna vrijednost pokretnina veća od 50.000,00 kuna na dan utvrđivanja porezne obveze.

Obveznici poreza na nasljedstva i darove

Obveznici ovog poreza su fizičke i pravne osobe koje na području Republike Hrvatske naslijede, prime na dar ili steknu po drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove.

U slučaju da se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi u ostavinskom postupku, porez na nasljedstva i darove plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili joj je ustupljeno.

Osnovica poreza

Osnovicu poreza na nasljedstva i darove utvrđuje nadležno porezno tijelo, a čini je iznos gotova novca te tržišna vrijednost novčanih tražbina i vrijednosnih papira (vrijednosnica), kao i pokretnina na dan utvrđivanja porezne obveze, i to nakon odbitka dugova i troškova što se odnose na imovinu na koju se plaća taj porez.

Nadležno porezno tijelo obračunava poreznu osnovicu prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika fizičke osobe, odnosno prema sjedištu poreznog obveznika pravne osobe.

Nastanak obveze

Kao i dosad, obveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove nastaje:

- u trenutku pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju,

- u trenutku odluke javnopravnog tijela ili suda,

- u trenutku primitka dara (dar se smatra primljenim u trenutku potpisa ugovora o darovanju, a ako nije sklopljen pisani ugovor o darovanju, u trenutku primitka dara).

Izuzeće od plaćanja poreza na nasljedstva i darove

U članku 9. Zakona o lokalnim porezima taksativno je navedeno da porez na nasljedstva i darove ne plaćaju:

1. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem,

2. fizičke i pravne osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje pokretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom,

3. Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, vjerske zajednice, zaklade i fundacije, Crveni križ i neprofitne pravne osobe registrirane za pružanje humanitarne pomoći sukladno posebnom propisu,

4. fizičke i pravne osobe kada primaju darove (donacije) za svrhe utvrđene posebnim propisima.

Važna novina zadnje porezne reforme je i potpuno rasterećenje građana od obveze prijave nastanka porezne obveze koja se sada provodi po službenoj dužnosti. Naime, sada se porez na nasljedstva i darove smatra prijavljenim kada javni bilježnik, sud ili drugo tijelo koje donosi isprave ili odluke o stjecanju pokretnina, dostavi te isprave nadležnom poreznom tijelu.

Ista ova procedura propisana je i usklađena i kod prijave prometa nekretnina, što je uređeno Zakonom o porezu na promet nekretnina.

Iznimno, ako ispravu o stjecanju pokretnine nije ovjerio javni bilježnik odnosno nije je izdao sud ili drugo javnopravno tijelo, porezni obveznik obvezan ju je dostaviti nadležnom poreznom tijelu u roku od 30 dana od dana njezina nastanka (članak 45. Zakona o lokalnim porezima).

I nadalje je propisano da se porez na nasljedstva i darove plaća u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

Marina Turković