Člankom 4. Zakona o audiovizualnim djelatnostima definirana je svrha HAVC-a kao javne ustanove - sustavno poticanje audiovizualnog stvaralaštva u Republici Hrvatskoj. Djelatnosti Centra su, u bitnome, priprema i provođenje Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva poticanjem obavljanja, organiziranja i financiranja pripreme, razvoja, proizvodnje, distribucije i prikazivanja hrvatskih, europskih i svjetskih kulturno vrijednih audiovizualnih djela.
Radom HAVC-a upravljaju Upravni odbor, ravnatelj i Hrvatsko audiovizualno vijeće. U članku 8. Zakona navedene su ovlasti i sastav Upravnog odbora koji se sastoji od pet članova - predsjednika i tri člana. Tri člana Vijeća imenuje Ministarstvo kulture, dok jednog člana imenuju radnici HAVC-a iz svojih redova. Ravnatelj je voditelj centra i imenuje se na razdoblje od četiri godine temeljem natječaja kojeg propisuje Upravni odbor. Uvjeti za imenovanje ravnatelja su završen diplomski sveučilišni studij, najmanje pet godina iskustva u audiovizualnim djelatnostima i znanje najmanje jednog svjetskog jezika. Kao što je navedeno, najvažnija djelatnost HAVC-a je priprema i provođenje Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva pa je tako uloga ravnatelja, među ostalim, i predlaganje godišnjeg plana provedbe Nacionalnog programa, izvršavanje odluke o raspodjeli sredstava temeljem Nacionalnog programa i zaključivanje ugovora s korisnicima sredstava.
Vijeće HAVC-a predlaže Nacionalni program.Također, na prijedlog Ravnatelja, raspisuje javni poziv za dodjelu sredstava za poticanje audiovizualnog stvaralaštva, donosi godišnji plan provedbe Nacionalnog programa, imenuje umjetničke savjetnike, donosi odluku o utvrđivanju liste prioriteta i raspodjeli sredstava, te obavlja druge poslove definirane člankom 14. Zakona o audiovizualnim djelatnostima. Nacionalnim programom utvrđuje se opseg i način poticanja audiovizualnih djelatnosti te komplementarnih i drugih djelatnosti, poticanja audiovizualne kulture i stvaralaštva značajnih za razvoj hrvatske kulture, aktivnosti vezane uz sudjelovanje u programima Europske unije i ostalim međunarodnim ugovorima, kao i druga pitanja. Nacionalni program donosi ministar kulture na prijedlog Vijeća za razdoblje od četiri godine.
Člankom 3. Pravilnika o poticanju ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela (NN 3/15) definirani su kriteriji i uvjeti za dobivanje državne potpore. Navedenim člankom državna potpora definirana je kao povrat 20% od ukupnog iznosa opravdanih troškova učinjenih u Republici Hrvatskoj za proizvodnju igranih, animiranih i dokumentarnih filmova, televizijskih filmova te televizijskih serija koje se proizvode u cijelosti ili djelomično u Republici Hrvatskoj, a koji su namijenjeni javnom prikazivanju te udovoljavaju kriterijima iz Zakona o audiovizualnim djelatnostima i Pravilnika, bez obzira financiraju li se iz domaćih ili međunarodnih izvora. Ukupni iznos troškova učinjenih u Republici Hrvatskoj na osnovi koje se izračunava povrat sredstava ne smije prelaziti 80% cjelokupnog proračuna audiovizualnog djela. Državna potpora za pojedino audiovizualno djelo ne može iznositi više od 4.000.000,00 kuna, osim ako Pravilnikom nije drukčije određeno. Stavkom 3. članka 3. Pravilnika određeno je da ukupan zbroj sredstava iz državnih potpora RH i drugih zemalja članica europskog gospodarskog prostora ne mogu iznositi više od 50% cjelokupnog proračuna audiovizualnog djela. Prekogranične koprodukcije koje financiraju najmanje dvije države mogu iznositi do 60% proračuna za filmsku produkciju.
Zanimljiva je odredba stavka 5. članka 3. Pravilnika o poticanju ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela kojom je određeno da podnositelj koji dokaže da će proizvodnjom djela u RH premašiti iznos od 20 milijuna kuna ukupnih troškova učinjenih u RH u okviru proizvodnje djela, ima pravo uputiti zahtjev HAVC-u za ostvarivanje prava na državnu potporu u iznosu većem od 4 milijuna kuna.
Iznos potpore razmjerno raspoloživim sredstvima utvrđuje HAVC. Za dobivanje državne potpore također je potrebno ostvariti minimalan broj bodova u Kvalifikacijskom testu koji se nalazi u Dodatku Pravilnika.
Audiovizualno djelo za koje podnositelj zahtjeva može tražiti državnu potporu je igrani film, dokumentarni film, animirani film, televizijski film ili televizijska serija, koje se proizvode u cijelosti ili djelomično u Republici Hrvatskoj, koje je namijenjeno javnom prikazivanju, te ostvaruje minimalan broj bodova u Kvalifikacijskom testu. Potpora se može tražiti i za inozemno djelo, odnosno igrani, animirani, dokumentarni film, kao i televizijski film i televizijsku seriju za čiji scenarij je autorska prava stekla inozemna pravna osoba registrirana za proizvodnju audiovizualnih djela izvan Republike Hrvatske ili država članica Europskog gospodarskog prostora.
Djela za koja se sukladno stavku 5. članka 7. Pravilnika ne mogu dobiti prava na državnu potporu: promidžbeno audiovizualno djelo i/ili audiovizualna komercijalna komunikacija, djelo koje promiče nasilje, rasizam, govor mržnje i/ili ima pornografski sadržaj i sl., djelo koje promiče ponašanja u suprotnosti s interesima javnog zdravlja, zaštite ljudskih prava, javne sigurnosti i sl., dnevna drama („sapunica“) i situacijska komedija („sitcom“).
HAVC na prijedlog Povjerenstva Centra za poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela donosi rješenje kojim podnositelju Zahtjeva jamči ostvarivanje prava na državnu potporu u određenom novčanom iznosu temeljem planiranog proračuna proizvodnje djela i dokumentacije određene Pravilnikom, a koji će biti isplaćen podnositelju zahtjeva po završetku proizvodnje audiovizualnog djela u RH u okviru osiguranih sredstava namijenjenih za mjere poticaja.
Članak 18. Zakona o audiovizualnim djelatnostima propisuje da temeljem odluke o dodjeli sredstava Ravnatelj HAVC-a zaključuje ugovor s nositeljem programa u kojem se osobito uređuju uvjeti, rokovi i način korištenja sredstava, način obavljanja nadzora nad provedbom ugovora i prava na reviziju, obveza povrata sredstava u slučaju njihovog nezakonitog i/ili nenamjenskog korištenja, obveza poštivanja autorskih i srodnih prava, te prava koja proizlaze iz kolektivnih ugovora i drugih propisa.
Roko Hranjec, mag. iur.