Viša sila je opravdana okolnost za neispunjenje ugovornih obaveza priznata Zakonom o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 78/15., 29/18.) koji u svom članku 373. stavku 1. navodi da „kad je ispunjenje obveze jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru postalo nemoguće zbog izvanrednih vanjskih događaja nastalih nakon sklapanja ugovora a prije dospjelosti obveze, koji se u vrijeme sklapanja ugovora nisu mogli predvidjeti, niti ih je ugovorna strana mogla spriječiti, izbjeći ili otkloniti te za koje nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i obveza druge strane, a ako je ova nešto ispunila od svoje obveze, može zahtijevati vraćanje po pravilima o vraćanju stečenog bez osnove.“
Epidemija COVID-a 19 i potres koji su zadesili grad Zagreb sigurno spadaju pod izvanredne vanjske događaje koji stranke u ugovornim odnosima nisu mogle predvidjeti, spriječiti, izbjeći ili otkloniti i niti jedna od strana u ugovornom odnosu za njih samim time nije odgovorna.
Drugi stavak navedenog članka također navodi kako „u slučaju djelomične nemogućnosti ispunjenja zbog događaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana može raskinuti ugovor ako djelomično ispunjenje ne odgovara njezinim potrebama, inače ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo zahtijevati razmjerno smanjenje svoje obveze.“
Najveći problem kod priznavanja više sile kao razloga za neispunjenje ili djelomično ispunjenje ugovorne obaveze je ocjena utjecaja izvanrednih vanjskih okolnosti na mogućnost ugovornih strana na ispunjenje ili djelomično ispunjenje ugovorne obaveze. Kada je utjecaj vanjskih okolnosti toliki da je ugovornu stranu onemogućio u ispunjenju a kada ju je doveo samo do toga da je u mogućnosti samo djelomično ispuniti ugovornu obavezu?
Pitanje koje je osobito važno poslovnim subjektima u ovim izvanrednim okolnostima s obzirom na to da je većina poslovnih subjekata opterećena obavezama prema najmodavcima kojima moraju uredno plaćati najamninu za poslovni prostor (uredski prostor, skladišta, garaže i sl.) a da sami te iste prostorije ne koriste ili ne koriste u planiranoj mjeri.
Mjere koje je su utjecale na redovito poslovanje poslovnih subjekata donio je Stožer Civilne zaštite i one su, između ostalog: Odluka o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima ("Narodne novine" broj 34/20.), Odluka o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 35/20., 39/20., 44/20.), Odluka o privremenoj obustavi javnog prometa ("Narodne novine" broj 34/20.) i one u znatnoj mjeri onemogućuju redoviti dolazak na posao zaposlenika, te samim time redovito korištenje poslovnih prostorija i garaža. Smanjena poslovna aktivnost uzrokovana pandemijom dovela je do smanjene potrebe za zalihama neprehrambenih proizvoda i smanjenih narudžbi od proizvođača samim time već zakupljeni skladišni prostori ostaju neiskorišteni.
Uz najam poslovnog prostora poslovni subjekti su opterećeni i ugovorima o leasingu službenih vozila koje koriste u svome poslovanju. Njihovo korištenje je u ovakvim okolnostima znatno smanjeno i ograničeno, te ih je nemoguće u dovoljnoj mjeri koristiti da bi se opravdao njihov trošak. Samim time mnogi poslovni subjekti će htjeti raskinuti postojeće ugovore o leasingu ili znatnije izmijeniti ugovorne odredbe. Na to ih upućuje i sam Zakon o leasingu ("Narodne novine" broj 141/13.) koji u svom članku 53. navodi kako se „na prava i obveze subjekata u poslovima leasinga primjenjuje Zakon o obveznim odnosima, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.“
Zakon o leasingu ne definira pojam više sile pa je to prepušteno Zakon u obveznim odnosima koji ga je definirano kako je gore navedeno, omogučujući raskid ugovora o leasingu zbog nepredvidljivih izvanrednih vanjskih događaja. Poslovni subjekti pogođeni krizom mogu iskoristiti tu mogućnost raskida ugovora o leasingu uslijed bitno izmijenjenih i izvanrednih okolnosti. Raskid ugovora ili izmjene će ovisiti o spremnosti davatelja leasinga na kompromisna rješenja kako bi izmjenama ugovora olakšali poslovanje i smanjili opterećenje primatelja leasinga, te time očuvali i svoje poslovanje. U narednom periodu i davatelji i primatelji leasinga su suočeni sa dvije opcije a to su raskidi ugovora o leasingu koji bi dugoročno oštetili sve zainteresirane strane i oštetili ionako malo tržište ili promjene ugovora koje bi dovele do smanjenja prihoda davatelja leasinga ali bi dugoročno sačuvali poslovne odnose i koliki toliki prihod u budućem izgledno kriznom razdoblju.
U ovom vremenu pandemije globalnih razmjera i potresa koje je dovelo mnoge do gubitka radnog mjesta, gubitka doma a poslovne subjekte do smanjenja prihoda i oštećenja materijalne imovine postavlja se pitanje utjecaja tih okolnosti na redovito poslovanje i na mogućnost ispunjavanja obaveza prema vjerovnicima i poslovnim partnerima. U takvoj poslovnoj i životnoj atmosferi postavlja se pitanje što je sa postojećim ugovorima o najmu poslovnih prostora, ugovorima o leasingu koji su na snazi u ovim izvanrednim okolnostima.
Republika Hrvatska je svojom Odlukom o odgodi plaćanja zakupnine, naknade za dugogodišnji zakup, naknade za dugogodišnji zakup za ribnjake, naknade za koncesiju i naknada za privremeno korištenje za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 31/20.) svojim zakupnicima, koncesionarima i korisnicima odgodila obvezu „plaćanja ugovorene zakupnine, odnosno naknade za 2020. godinu, za tri mjeseca, u odnosu na ugovoreni rok plaćanja, zbog pomoći prema poljoprivrednom sektoru u borbi s posljedicama utjecaja pandemije koronavirusa COVID-19.“ kako stoji u tekstu odluke i samim time pokazala razumijevanje prema svojim zakupnicima i korisnicima u razdoblju pandemije.
Osjetljivost na ekonomske probleme građana i poslovnih subjekata pokazao je i Grad Zagreb donošenjem Odluke o mjerama za ublažavanje negativnih posljedica uzrokovanih koronavirusom COVID-19 na gospodarstvo Grada Zagreba ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj: 6/20.) u kojoj se navodi u članku 2. da se: „poduzetnici koji obavljaju djelatnost u poslovnim prostorima u vlasništvu Grada Zagreba oslobađaju plaćanja zakupnine. Poduzetnicima iz stavka 1. ovoga članka rok plaćanja zakupnine za ožujak 2020. produžuje se na 90 dana.“
Grad Zagreb je poduzetnike uz oslobađanje od plaćanja zakupnine oslobodio i plaćanja komunalne naknade i to onima kojima je odlukom Stožera civilne zaštite obustavljen rad u cjelokupnom iznosu dok je ostalim poduzetnicima koji su obveznici komunalne naknade za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti umanjio za 30 % utvrđeni iznos obveze komunalne naknade. Navedene mjere provoditi će se do 30. lipnja 2020. godine a mogu se odlukom gradonačelnika i produžiti.
Promatrajući praksu Republike Hrvatske i Grada Zagreba koji su odlučili odgoditi naplatu obvezu plaćanja najamnine za razdoblje od tri mjeseca kao oblik pomoći pogođenim poduzetnicima razvidno je kako bi u interesu privatnih najmodavaca bilo isto omogućiti najmoprimcima. Leasing društva za sada odobravaju odgodu od tri mjeseca, što primjerice za rent-a-car tvrtke nije dovoljno. Ona bi također morala razmotriti nastalu situaciju i ponuditi svojim primateljima leasinga mogućnost izmjene ugovora kojima bi olakšali teret plaćanja leasinga ili u obliku duže odgode ili u obliku djelomičnog oslobađanja od plaćanja a sve u cilju zadržavanja postojećih klijenata. Pomoć u obliku odgode plaćanja ili oslobađanja od plaćanja za vrijeme trajanja pandemije omogućilo bi nastavak poslovanja poduzetnicima kojima su u znatnoj mjeri smanjeni prihodi i kojima je onemogućeno poslovanje. Alternativa takvom rješenju i ustrajanju na naplati u izvanrednim okolnostima dovelo bi do nemogućnosti naplate, pokretanju ovršnih postupaka, stečajnih postupaka i sudskih sporova koji uslijed ovakvih okolnosti bi samo opteretili pravosudni sustav ali i povećali troškove svih zainteresiranih strana u postupku.
Roko Hranjec mag. iur.
