Pravosudna akademija ustrojena je Zakonom o pravosudnoj akademiji kao neovisno i samostalno tijelo koje provodi trajno i stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika, sudskih savjetnika i vježbenika, a posebno u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (u nastavku: Škola) provodi pripremu i obuku kandidata za buduće suce odnosno zamjenike državnih odvjetnika. Akademija je ustrojena kao javna ustanova, odnosno zavod Ministarstva pravosuđa.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj akademiji u članku 9. Upravno vijeće Akademije prošireno je za dva člana, zaposlenika Akademije, što je sada u skladu sa Zakonom o radu kojim je propisano da najmanje jedan član Upravnog vijeća mora biti predstavnik zaposlenika.
Člankom 13. propisano je da Upravno vijeće, uz prethodno mišljenje Državnog sudbenog i Državnoodvjetničkog vijeća, donosi Pravilnik o načinu provođenja i ocjenjivanja pisanog i usmenog ispita koji pišu kandidati prijavljeni na natječaj za upis u Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a položili su pravosudni ispit po bivšem Zakonu o pripravnicima u pravosudnim organima i pravosudnom ispitu, prema kojem se pravosudni ispit nije bodovao.
Ministarstvo pravosuđa Plan potrebnog broja sudaca i zamjenika državnih odvjetnika donosi za dvije kalendarske godine, a ne za jednu kako je bilo propisano, iz razloga što i Škola traje dvije godine. Natječaj za upis u Školu raspisivat će se prema potrebnom broju sudaca zamjenika državnih odvjetnika za područje cijele Republike Hrvatske, a ne za točno određene sudove ili državno odvjetništvo (članak 23. stavak 4.).
Brisana je odredba prema kojoj postupak odabira kandidata za upis u školu provodi Povjerenstvo za upis u Školu i provođenje završnoga ispita te sada postupak upisa kandidata za suce provodi Državno sudbeno vijeće, a za zamjenike državnog odvjetnika Državnoodvjetničko vijeće.
Članak 26. izmijenjen je na način da će kandidati koji su položili pravosudni ispit prije stupanja na snagu Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (NN 84/08, 75/09), pisani dio ispita polagati pred Državnim sudbenim vijećem odnosno Državnoodvjetničkim vijećem (umjesto pred Povjerenstvom).
U cijelosti je izmijenjen članak 30. Zakona. Propisano je da kandidati koji su primljeni u Školu, a bili su do upisa u Školu savjetnici na sudovima odnosno državnim odvjetništvima, i dalje ostaju na radu u tim pravosudnim tijelima, ali se prevode u status viših savjetnika. Oni kandidati koji su primljeni u Državnu školu, a nisu bili zaposleni u pravosudnim tijelima, zasnivaju radni odnos kao viši savjetnici na onim sudovima ili državnim odvjetništvima gdje ih rasporedi Državno sudbeno ili Državnoodvjetničko vijeće, ovisno o slobodnim radnim mjestima.
Umjesto Povjerenstva sada Državno sudbeno vijeće odnosno Državnoodvjetničko vijeće utvrđuje završnu ocjenu polaznika Škole, a protiv te odluke može se podnijeti tužba Upravnom sudu Republike Hrvatske (članak 34. stavak 1. i 5.).
Pripremio: Renato Podbojec, dipl. iur.
