Kao posljedica mjera reforme javne uprave, pojavila se potreba za smanjivanjem broja agencija, zavoda i drugih regulatornih tijela, odnosno, u kontekstu ovih izmjena, za reorganizacijom poslova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, koje taj Zavod provodi sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu. Poslove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, 1. siječnja 2011. preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Tako dopunjeni članak 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da se u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, osiguravaju i prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, čime se proširuju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Zakon je dopunjen i člancima 13.a i 13.b, kojima se taksativno navode osiguranici koji se obvezno osiguravaju pod određenim okolnostima za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Pravne i fizičke osobe odnosno tijela državne vlasti, obvezne su osigurati na obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti navedene kategorije osiguranika.
Dodanim člancima 14.a, 14.b i 14.c propisuju se mjere za sprečavanje ozljeda na radu te mjere za sprečavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, kao i prava koja osiguranici ostvaruju u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, a to su pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade. Tim se člancima propisuje i što se sve smatra ozljedom na radu, dok su profesionalne one bolesti koje su izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje obvezuje se u potpunosti na plaćanje zdravstvenih usluga za liječenje koje je posljedica priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti. Nadalje, osigurana osoba kojoj je priznata ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, ostvaruje pravo na ortopedska i druga pomagala te dentalno-protetsku pomoć i dentalno-protetske nadomjestke bez ispunjenja prethodnog staža osiguranja u trajanju od minimalno 12 mjeseci neprekidno, odnosno 18 mjeseci s prekidima (članak 19.).
Novim člankom 24.a utvrđuju se prava na novčane naknade u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, odnosno pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, pravo na naknadu troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja te pravo na naknadu pogrebnih troškova u slučaju smrti osigurane osobe, ako je smrt neposredna posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Taksativno navedeni slučajevi u kojima osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, prošireni su u korist osiguranika koji je privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti (članak 26.).
Naknada plaće u slučaju ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti od prvog dana bolovanja tereti sredstva Zavoda, a isplaćuje je poslodavac (članak 28.), dok u slučaju stečajnog postupka poslodavca, Zavod preuzima obvezu isplate naknade plaće osiguraniku (članak 30.).
Osiguranik za vrijeme bolovanja zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja sve dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno ovlašteni doktor Zavoda ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok nije konačnim rješenjem nadležnog tijela mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost osiguranika (članak 35.). Naknada plaće za vrijeme bolovanja zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, iznosi 100% od osnovice za naknadu.
Ako je osiguranik u vrijeme prestanka radnog odnosa bio u korištenju bolovanja zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti, pripada mu naknada plaće za navedeno bolovanje nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom sve dok ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu konačnim rješenjem nadležnog tijela mirovinskog osiguranja ne bude utvrđena invalidnost (članak 38. stavak 3.).
Novim člankom 52.a utvrđuju se prava na ostvarivanje pogrebnih troškova ako je smrt osigurane osobe neposredna posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uvodi poseban fond za prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti (članak 64.).
Jedna od značajnijih izmjena svakako je skraćenje roka prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, prijave promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjave s obveznoga zdravstvenog osiguranja, koja umjesto dosadašnjih 15 dana iznosi 8 dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe (članak 104.). Time se rok prijave u obveznom zdravstvenom osiguranju izjednačava s rokom prijave u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja.
Pripremila: Karla Štingl, dipl. iur.
