Radi se o Pravilniku o obliku i sadržaju zadužnice i Pravilniku o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (oba iz NN 147/10), Pravilniku o postupanju s primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe (NN 148/10) i Pravilniku o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku (NN 8/11).
Naime, prema novom Ovršnom zakonu, člancima 125. i 126. koji su na snazi od 1. siječnja 2011., a reguliraju zapljenu računa na temelju zadužnice i bjanko zadužnice, privatna isprava koja ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi i kojom dužnik može dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa isplaćuje vjerovniku, mora biti potvrđena (solemnizirana) kod javnog bilježnika odnosno više nije dovoljno kod javnog bilježnika ovjeriti samo potpis na zadužnici.
Isto tako, potvrda privatne isprave kod javnog bilježnika potrebna je i kod davanja suglasnosti dužnika da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (članak 124.).
Dakle, umjesto ovjere potpisa, sada se ovjerava sadržaj dokumenta, što je zbog povećanja troškova javnobilježničkih usluga u javnosti izazvalo brojne kritike. Pri tome treba istaknuti da se nije mijenjala javnobilježnička tarifa, već se ona stupanjem na snagu novih odredbi Ovršnog zakona počela primjenjivati i na zadužnice, što je znatno poskupjelo korištenje zadužnice kao instrumenta osiguranja kredita.
Stoga je, prema prethodnoj najavi od strane Ministarstva pravosuđa, prošli tjedan donesen Pravilnik o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku kojim se utvrđuje visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika u provođenju radnji u ovršnom postupku (članak 58. stavak 1. Zakona), za potvrdu – solemnizaciju: izjave o zapljeni po pristanku dužnika (članak 124.), zapljeni računa na temelju zadužnice i na temelju bjanko zadužnice (članak 125. i 126.), te način njihova obračuna i naplate od strane javnog bilježnika.
Navedeni Pravilnik zapravo je gotovo istovjetan istoimenom Pravilniku iz 2005. godine kojeg je ukinuo, a novost je članak 7. koji propisuje na koji se način određuje nagrada za potvrdu/solemnizaciju privatnih isprava iz članka 124., 125. i 126. Ovršnog zakona. Ukratko, najmanji iznos javnobilježničke nagrade iznosi 100,00 kuna za privatnu ispravu koja se izdaje do 75.000,00 kuna, dok je najveći iznos nagrade 500,00 kuna ako je zadužnica izdana za iznos od 950.001,00 kuna ili više. Prema članku 8. Pravilnika, javni bilježnik na navedenu nagradu kao i na nagradu koja se određuje prema visini ovršnog zahtjeva, ima pravo zaračunati porez na dodanu vrijednost.
Možda i zbog ovih problema uzrokovanih izdavanjem zadužnica kao uvjeta za odobravanje stambenih kredita, nešto manje zapažen prošao je Pravilnik o postupanju s primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe kojim se uređuju uvjeti, rokovi i način postupanja ovršenika, Financijske agencije, banke i drugih subjekata iz članka 122. Ovršnog zakona, uključujući sadržaj ovršenikove obavijesti te način otvaranja, vođenja i zatvaranja posebnog računa ovršenika. Članak 122. Ovršnog zakona sadrži posebne odredbe o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe.
Naime, od 1. siječnja 2011., sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Financijska agencija provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana po svim računima i oročenim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika i bez njegove suglasnosti.
No, kako su određena primanja, naknade ili iznosi koji se uplaćuju ovršeniku izuzeti od ovrhe na temelju članka 91. i 92. Ovršnog zakona, ovršenik je dužan sukladno članku 122. stavak 1. Zakona, u slučaju provedbe ovrhe na njegovim novčanim sredstvima, obavijestiti Agenciju o uplatama tih izuzetih primanja. Sadržaj obavijesti propisuje članak 3. Pravilnika, a obrazac se nalazi u Prilogu 2 koji je sastavni dio Pravilnika.
Po primitku obavijesti od ovršenika, Agencija je dužna bez odgode dostaviti presliku ovršnog naloga ili rješenja o ovrsi uplatiteljima iz obavijesti, po čijem su primitku uplatitelji dužni odmah uskratiti uplatu na ovršenikov račun primanja, naknada i iznosa izuzetih od ovrhe (članak 5. Pravilnika).
Agencija će banci navedenoj u obavijesti naložiti otvaranje posebnog računa ovršenika u kojem će navesti podatke o uplatiteljima primanja dobivenima iz ovršenikove obavijesti. Na taj račun banka prima isključivo uplate uplatitelja navedenih u nalogu Agencije. Dakle, otvara se poseban račun za primanja izuzeta od ovrhe kako bi ovršenik mogao njima slobodno raspolagati.
Kada prestanu razlozi za postojanje posebnog računa ovršenika, Agencija će banci kod koje je otvoren taj račun naložiti njegovo zatvaranje (članak 8. stavak 1.).
Od ovrhe su i nadalje izuzeta primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, primanja po osnovi socijalne skrbi, po osnovi privremene nezaposlenosti, primanja po osnovi dječjega doplatka, stipendije i pomoći učenicima i studentima, naknade za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika i primanja po osnovi odličja i priznanja (članak 91. Zakona). Prema novom Zakonu od ovrhe više nisu izuzeta primanja vojnika i studenata vojnih škola.
Zanimljivo je da se članak 122. Ovršnog zakona u cijelosti razlikuje od tog članka iz Prijedloga zakona, a u obrazloženju Konačnog prijedloga navodi se da je izmijenjen radi bolje zaštite primanja koja su izuzeta od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena, čime je, ističe se, otklonjena dvojba u pogledu zaštite tih primanja.
Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.
Napomena: nakon pisanja ovog teksta u Narodnim novinama broj 16/11 od 4. veljače 2011., objavljen je novi Pravilnik o obliku i sadržaju zadužnice kojim je istoimeni Pravilnik iz NN 147/10 prestao važiti. Također, u istom je broju Narodnih novina objavljen i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku i sadržaju bjanko zadužnice.
