Taj staž predstavlja razdoblje koje se pridodaje prilikom određivanja visine invalidske mirovine, te obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika (ali nikako ne i kod obiteljske mirovine iza smrti korisnika), ako sam osiguranik na dan invalidnosti - kod invalidske mirovine, odnosno na dan smrti - kod obiteljske mirovine, nije navršio 60 godina života.
Trajanje pridodanog staža računa se tako da se priznaju u mirovinski staž i pribroje fiktivna razdoblja od datuma invalidnosti, odnosno smrti osiguranika, pa do navršene 55. godine života osiguranika u trajanju 2/3, te nakon 55. do navršene 60. godine života u trajanju od 1/2, i to upravo zato jer osiguranik zbog smrti ili invalidnosti nije bio u mogućnosti navršiti puni mirovinski staž. Ovo je zbog toga i značajan socijalni i zaštitni mehanizam Zakona o mirovinskom osiguranju, kao našeg sustava međugeneracijske solidarnosti.
Bitno je, međutim, istaknuti kako pridodani staž predstavlja jedan od oblika mirovinskog staža, ali istodobno, on nikako nije niti može biti staž osiguranja (članak 22. i 23. Zakona o mirovinskom osiguranju).
Naime, u razdoblje staža osiguranja računa se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine života:
- u obveznom mirovinskom osiguranju (zaposlenje)
- i izvan zaposlenja ako je za navedeno razdoblje primao naknadu plaće prema posebnim propisima (npr. propisima o zapošljavanju) ili obavljao roditeljske dužnosti pod uvjetima propisanim člankom 15. Zakona o mirovinskom osiguranju (članak 27. Zakona), te temeljem drugih ostvarenih dohodaka na koje su plaćeni ili se plaćaju doprinosi sukladno propisima o porezu na dohodak (članak 27.a Zakona)
- na bolovanju, nakon prestanka zaposlenja, a za to je vrijeme osiguranik primao naknadu plaće (članak 26. Zakona)
- u produženom osiguranju (članak 17.)
- na profesionalnoj rehabilitaciji na koju je bio upućen kao invalid rada ili kao vojni invalid, kao slijepa ili gluha osoba, osoba oboljela od distrofije, paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multipleks skleroze, reumatoidnog artritisa ili osoba s drugim funkcionalnim poremećajem zbog kojeg se ne može samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica, bez obzira je li osiguranik prije toga bio u osiguranju ili nije i
- u korištenju naknade plaće u vezi s priznatim pravom na profesionalnu rehabilitaciju, bez obzira na uzrok (članak 26. Zakona).
Zaključno nije teško razjasniti razlikovni odnos između staža osiguranja i mirovinskog staža, čiji sastavni dio može (kod invalidske mirovine gotovo uvijek i jeste) biti uz staž osiguranja i pridodani staž.
Staž osiguranja obuhvaća isključivo razdoblje efektivno provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju (pa i u produženom, jer je istovjetno tome) nakon navršene 15. godine, a mirovinski staž, uz staž osiguranja, obuhvaća i posebni staž i staž osiguranja s povećanim trajanjem, zatim pridodani staž (vidi članak 29. Zakona o mirovinskom osiguranju), dokupljeni staž prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (članak 28. Zakona), čak i nekadašnji dodani staž prema prijelaznim odredbama iz članka 180. Zakona, kao i sav staž koji se prema prijašnjim općim i posebnim zakonskim propisima, važećim do 31. prosinca 1998. godine smatrao mirovinskim stažem.
Ukratko rečeno, pojam mirovinskog staža predstavlja normativno širi pojam u odnosu na pojam staža osiguranja. Staž osiguranja pri tome je samo jedan od oblika mirovinskog staža, a pridodani staž je primjerice drugi oblik mirovinskog staža, ali nije i ne može biti staž osiguranja jer mu nedostaje efektivnost, odnosno stvarno vrijeme provedeno u osiguranju.
Daniel Sever, dipl. iur.
