c S
U središtu

Tko financira političke stranke?

04.03.2011 Izborna godina kao što je 2011. uvijek donosi mnogo previranja među političkim subjektima, a tema o kojoj se u pravilu redovito raspravlja tijekom predizborne kampanje svakako je financiranje izborne promidžbe. Novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koji je stupio na snagu 3. ožujka 2011., uređuje upravo tu materiju – finaciranje redovnog rada političkih subjekata te financiranje izborne promidžbe.

Do donošenja ovog Zakona materija financiranja političkih subjekata bila je uređena nizom posebnih propisa: ponajprije Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata i Zakonom o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske koje je novi zakon u potpunosti ukinuo, a djelomično i Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakonom o izboru predsjednika Republike Hrvatske, Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Politički subjekti (političke stranke i nezavisni kandidati) financiraju se ponajprije iz dobrovoljnih priloga (donacija), državnog odnosno lokalnog/područnog proračuna te iz vlastite imovine (članak 2.).

Donacije uvijek izazivaju najviše polemika kako među strankama tako i u široj javnosti. Sukladno tome, Zakon se najviše fokusira upravo na njihovo reguliranje. Ograničava se gornji iznos donacija fizičkih i pravnih osoba (članak 11.). Zakonodavac time želi osigurati neovisnost političke stranke ili nezavisnog kandidata od donatora, ali i kontrolirati novac koji se koristi u političkoj utakmici.

Radi osiguranja što veće regularnosti i transparentnosti financiranja političkih kampanja i financiranja političkih stranaka, sudionici političke utakmice na svim razinama izbora ubuduće moraju otvoriti poseban račun za financiranje izborne promidžbe (članak 14.). Sve podatke o donacijama i troškovima izborne promidžbe političke stranke i nezavisni kandidati dužni su dostaviti nadležnom izbornom povjerenstvu putem izvješća, a na svojim web stranicama ili u dnevnom tisku objaviti javnosti (članak 24.).

Jedna od važnijih stavki novog Zakona svakako je i ograničenje troškova u predizbornoj promidžbi. S jedne strane zabrana se odnosi na korištenje sredstava iz državnog ili lokalnog proračuna koje kandidati koriste u obavljanju svojih dužnosti (članak 16.), a s druge strane ograničen je i novčani iznos koji smiju potrošiti za provođenje predizborne kampanje (članak 17.). Člankom 22. taksativno su navedeni zabranjeni izvori financiranja i na taj način po prvi je puta zabranjeno da, primjerice, stranci ili fizičke i pravne osobe protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima, budu donatori kandidatima na izborima.

Financiranje političkih stranaka i nezavisnih kandidata iz proračuna (državnog ili lokalnog /područnog) također je jedan od izvora polemika, osobito među građanima, ionako nezadovoljima političkom elitom. Zakon je javno financiranje političkih subjekata utvrdio ovisno o rezultatima izbora (članak 18.).

Detaljno je utvrđena i obveza javnog prikazivanja podataka o prihodima i rashodima političkih subjekata u njihovom redovnom radu. Obvezni su voditi poslovne knjige, te uredno i pravodobno dostavljati godišnje financijske izvještaje. Reviziju godišnjeg poslovanja političkih stranaka i političkih subjekata obavlja Državni ured za reviziju, dok će financiranje izborne promidžbe nadzirati Državno izborno povjerenstvo (članak 27.) .

Za kršenje odredbi ovoga Zakona detaljno su razrađene sljedeće sankcije:

-  Administrativne sankcije - potpuni ili djelomični gubitak te obustava isplate naknade troškova izborne promidžbe koju izriče Državno izborno povjerenstvo u slučajevima nepoštivanja odredbi o načinu korištenja ili visini sredstava izborne promidžbe (članak 40.)

- Gubitak proračunskih izvora prihoda – odluku na prijedlog Državnog ureda za reviziju donosi Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora ili predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučajevima nepoštivanja odredaba o obvezi javnog prikazivanja podatake o prihodima i rashodima (članak 41.)

- Prekršajne odredbe – novčana kazna za taksativno navedene povrede Zakona, optužni prijedlog pred sudom podnosi državni odvjetnik, kojeg o povredi obavještava Državno izborno povjerenstvo ili Državni ured za reviziju (članak 43. - 49.).

Novim Zakonom nastoje se, kvalitetnijim reguliranjem financiranja političkih stranaka i izbornih kampanja te pravom na pristup informacijama, osigurati transparentniji izbori i vratiti povjerenje u političke stranke. Ubrzo ćemo i u praksi vidjeti hoće li ova zakonska regulativa uroditi plodom odnosno hoćemo li na predstojećim izborima u potpunosti raspolagati podacima koliko je novaca utrošeno u predizbornoj kampanji i od kuda je taj novac uopće došao.

Pripremila: Danijela Damjanović, dipl. iur.