Nepoštena poslovna praksa je zabranjena. Njome se osobito smatra praksa koja je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i koja, u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire, odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena.
Poslovna praksa koja će vjerojatno bitno utjecati na ekonomsko ponašanje samo jasno odredive skupine potrošača koji su zbog tjelesnih ili duševnih mana, dobi ili lakomislenosti posebno osjetljivi na određenu poslovnu praksu ili određeni proizvod, i to na način koji je trgovac mogao razumno predvidjeti, procjenjivat će se iz perspektive prosječnog člana te skupine potrošača.
Nepoštenom poslovnom praksom, u smislu Zakona o zaštiti potrošača, posebno se smatra:
– zavaravajuća poslovna praksa, kako je uređena u člancima 110. do 112. toga Zakona i
– agresivna poslovna praksa, kako je uređena u člancima 113. do 115. toga Zakona.
Što je agresivna poslovna praksa? To je ponašanje trgovca koje, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača glede proizvoda te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o poslu koju inače ne bi donio.
Je li u poslovnoj praksi, ponašanju trgovca prema potrošaču bilo korišteno uznemiravanje, prisila, prijetnja ili nedopušteni utjecaj, prosuđivat će se u skladu s odrednicama članka 114. Zakona o zaštiti potrošača.
Koji postupci točno predstavljaju agresivnu poslovnu praksu?
Oni su konkretno nabrojani u članku 115. Zakona o zaštiti potrošača. Međutim, dat ćemo nekoliko primjera koje je većina od nas iskusila:
1) posjećivanje potrošača u njegovu domu, ignorirajući pritom zahtjev potrošača da se napusti njegov dom ili da ga se više ne posjećuje, osim u slučaju i u mjeri u kojoj je to opravdano radi propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze,
2) ustrajno i neželjeno komuniciranje s potrošačem putem telefona, telefaks-uređaja, elektroničke pošte ili drugog sredstva daljinske komunikacije, osim u slučajevima i u mjeri u kojoj je to opravdano zbog propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze.
Čini se da su građani više izloženi ustrajnom i neželjenom komuniciranju trgovaca s njima, obično najčešće putem telefona ili elektronske pošte. Međutim, dok će neželjenu reklamu pristiglu u sandučić elektronske pošte jednim pokretom izbrisati ili je proslijediti u mapu „spam“, odnosno „junk“, nešto je složenija situacija kad je u pitanju ničim izazvano opetovano telefoniranje potrošaču od trgovca koji ih na taj način pokušava navesti da nešto kupi. Osim što mnogi potrošači takvu poslovnu politiku smatraju napornom, također je drže za nepristojnu radnju kojom se remeti njihov mir i privatnost.
Može li se tome stati na kraj?
Kako smo rekli, takva poslovna praksa je agresivna i nije dopuštena. Upravo je zbog toga člankom 143. stavkom 2. Zakona o zaštiti potrošača propisano da će nadležni inspektor trgovcu rješenjem zabraniti obavljanje takve poslovne prakse.
Nadalje, člankom 144. istoga Zakona propisano je da će novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna biti kažnjena za prekršaj pravna osoba ako se koristi nepoštenom, odnosno agresivnom praksom. Također, bit će za isti prekršaj kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi i to novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna, a fizička osoba novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.
Ujedno, svaka ovlaštena osoba propisana Uredbom o određivanju osoba ovlaštenih za pokretanje postupka radi zaštite kolektivnih interesa potrošača (NN 124/09) ima pravo pokrenuti postupak za zaštitu kolektivnih interesa potrošača protiv osobe koja provodi agresivnu poslovnu praksu. Postupak se može pokrenuti protiv pojedinog trgovca ili skupine trgovaca iz istoga gospodarskog sektora čije je postupanje u suprotnosti s propisima, komorskih i interesnih udruga trgovaca koje promiču protupravno postupanje ili protiv nositelja pravila postupanja trgovaca kojima se promiče korištenje nepoštene poslovne prakse.
Prilikom provođenja postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača zbog provođenja agresivne poslovne politike, odnosno prilikom odlučivanja o tome je li poslovna praksa nepoštena (pa time i agresivna), neće se uzimati u obzir je li tom praksom nekome prouzročena šteta, odnosno je li vjerojatno da će nekome biti prouzročena šteta, kao niti je li osoba protiv koje se vodi postupak kriva za nedopuštenost poslovne prakse.