Osim toga, tijekom desetogodišnje primjene Zakona o policiji (NN 129/00, 41/08, 76/09), uočena je potreba za jasnijim uređenjem radnopravnih odnosa policijskih službenika te strukturalnim promjenama unutar policijske organizacije. Rješenje tih i mnogih drugih pitanja glede uređenja policijske službe donosi novi Zakon o policiji.
Zakon je usmjeren na zaštitu digniteta policijske službe putem jasnijeg sustava upravljanja ljudskim potencijalima koji se temelji na činjenici da je policijska služba karijerna služba, što znači da svaki službenik ima mogućnost napredovanja kroz policijska zvanja što je omogućeno jasnijim sustavom obrazovanja i usavršavanja, nagrađivanja, ocjenjivanja, premještaja kao i drugih prava iz radnopravnog odnosa.
Propisuje se jedinstvena organiziranost policije u tri hijerarhijske razine:
Isto tako, novost je i klasifikacija radnih mjesta policijskih službenika koja se ovisno o složenosti poslova, obrazovanju, osobnom zvanju, stupnju odgovornosti i ovlasti za donošenje odluka dijeli u tri osnovne kategorije: radna mjesta rukovodećih policijskih službenika, radna mjesta viših policijskih službenika i radna mjesta nižih policijskih službenika (članak 43.).
Stjecanjem policijskog zvanja stječe se status policijskog službenika, s time da su dosadašnja policijska zvanja dopunjena s dva nova zvanja i to: samostalni policajac i samostalni policijski narednik (članak 56.). Uvjeti za stjecanje policijskog zvanja, oznake policijskih zvanja te promaknuće i napredovanje utvrdit će se posebnom uredbom. Podignuta je granica dobne starosti sa 25 na 30 godina, pa sada osoba koja se prima u policiju mora biti mlađa od 30 godina kod prvog zaposlenja, ako se prima na radno mjesto srednje stručne spreme.
Uveden je i novi način imenovanja i razrješenja rukovodećih policijskih službenika. Glavni ravnatelj policije bira se putem javnog natječaja na vrijeme od 5 godina uz dodatni uvjet da ima najmanje 15 godina policijskog iskustva, od čega minimalno 10 godina na rukovodećim funkcijama, te položeno ili stečeno osobno policijsko zvanje glavni policijski savjetnik. Imenuje ga i razrješuje Vlada RH na prijedlog ministra.
Zamjenici glavnog ravnatelja policije, pomoćnici glavnog ravnatelja policije, načelnici policijskih uprava i načelnici policijskih postaja biraju se putem internog oglasa. Ostala slobodna rukovodeća radna mjesta također se oglašavaju putem internog oglasa, a popunjavaju se premještajem ili rasporedom.
Detaljnije se uređuje i odgovornost za štetu počinjenu u obavljanju policijske službe. Uvedeno je stupnjevanje odgovornosti koje postoji u općim odredbama Kaznenog zakona, pa tako policijski službenik odgovara za povrede službene dužnosti ako je povredu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje. Oslobođenje od kaznene, odnosno prekršajne odgovornosti ne pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti i za povredu službene dužnosti ako je počinjeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti (članak 93.).
Odgovornost za povrede službene dužnosti propisana je i u članku 96. Zakona o državnim službenicima koji se odnosi i na policijske službenike. U novom Zakonu o policiji u vrste odgovornosti policijskih službenika dodana je i prekršajna odgovornost.
Prvostupanjski i drugostupanjski disciplinski sudovi, osim za policijske službenike, sada su nadležni i za vježbenike za policijske službenike. Razlog uvođenja ove nadležnosti proizlazi iz činjenice da vježbenici kada su u službi ili izvan nje, ponekad učine određene povrede službene dužnosti koje su do sada ostale neprocesuirane pa se uvođenjem disciplinskih sudova i za njih pokušava riješiti ta problematika.
Kod disciplinske odgovornosti propisana je vezanost disciplinskog suda za činjenični opis povrede službene dužnosti, odnosno disciplinski sud nije vezan za pravnu kvalifikaciju povrede službene dužnosti. Ovo stoga što je samo sud ovlašten cijeniti ispravnost pravne kvalifikacije, ali je istodobno vezan i uz činjenični opis djela.
U odnosu na dosadašnji Zakon o policiji, smanjen je broj kazni koje se mogu izreći za lakše povrede službene dužnosti te su, shodno tome, ukinute usmena opomena i pisana opomena s upisom u osobni očevidnik državnog službenika čime se izbjegava nepotrebno ponavljanje kazni. Kako bi se osiguralo pravednije kažnjavanje, uvedena je mogućnost izricanja jedinstvene kazne u slučaju stjecaja više povreda (članak 110.).
Novelom zakona povećana su prava u slučaju smrtno stradalih policijskih službenika na dužnosti. Obitelj će u takvim slučajevima imati pravo na stambeno zbrinjavanje te na novčanu pomoć u visini posljednje neto plaće stradalog policajca uvećane 24 puta (do sada je to pravo iznosilo 12 neto plaća).
Također je uvedena i nova naknada kod ozljeda i profesionalne bolesti prilikom odlaska u mirovinu. Tako će policijski službenik koji je teško ozlijeđen prilikom obavljanja policijskih poslova i kojemu se utvrdi tjelesno oštećenje od najmanje 80%, te koji, shodno tome, ostvari pravo na invalidsku imovinu, imati pravo na stambeno zbrinjavanje i na jednokratnu novčanu pomoć u visini posljednje isplaćene neto plaće uvećane 24 puta.
Najaktualnija novina odnosi se na depolitizaciju policijske službe. Zakonom se izričito propisuje da policijski službenik ne smije biti član političke stranke, politički djelovati u Ministarstvu, niti se kandidirati na državnim i lokalnim izborima. Isto tako, ne smije u službenoj odori prisustvovati stranačkim i drugim političkim skupovima, osim ako je tamo prisutan radi obavljanja službenih obveza.
U slučaju pritužbi fizičkih i pravnih osoba na djelovanje policije uveden je institut tzv. „civilnog nadzora“ koji se sastoji od tri člana povjerenstva. Dva člana, predstavnika javnosti, dolaze iz redova građana, a treći član iz redova struke. Povjerenstvo za pritužbe djeluje u drugom stupnju.
Novim Zakonom ukida se u cijelosti dosadašnji Zakon o policiji kojem su već stupanjem na snagu Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, 1. srpnja 2009., prestale važiti odredbe koje se odnose na područje policijskih poslova i ovlasti policijskih službenika. Iako novi Zakon detaljnije i jasnije uređuje radnopravni položaj te ovlasti policijskih poslova, i dalje se zakonska materija koja se odnosi na policiju dijeli na ova dva zakona.
Pripremila: Marina Turković