c S
U središtu

Predmet naknade za oduzete poslovne i stambene prostore

28.04.2011 Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine propisuje da se ovlaštenicima naknade, među ostalim, priznaje pravo na naknadu za stambene i poslovne zgrade, odnosno idealne dijelove takvih zgrada, te stanove i poslovne prostorije kao posebne dijelove zgrada odnosno idealne dijelove tih posebnih dijelova zajedno s pripadajućim zemljištem. Jedno od pitanja koje se postavilo u praksi, a o kojem je raspravljao i Upravni sud Republike Hrvatske, bilo je određuje li se naknada za oduzete stambene i poslovne prostore i za zajedničke dijelove zgrade, odnosno stubište, tavan, podrum i slično.

Prema članku 52. stavak 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (u nastavku: Zakon o naknadi), prijašnjem vlasniku ne vraća se imovina u vlasništvo i posjed na kojoj su na temelju valjanoga pravnoga posla treće osobe stekle pravo vlasništva ako im je imovina na temelju valjanog pravnog osnova za stjeca­nje prava vlasništva predana u posjed, ako tim Zakonom nije drukčije propisano.

U slučajevima iz stavka 1. prijašnjem vlasniku priznaje se pravo na naknadu sukladno odredbama toga Zakona. Nadalje, prema članku 49. stavak 1. citiranog Zakona, imovina koja je predmet naknade daje se prijašnjem vlasniku prema stanju i načinu u kojem se nalazi u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o utvrđiva­nju prava vlasništva, bez obzira na način korištenja u kojem se imovina nalazila u trenutku oduzimanja.

Također, odredbama Pravilnika o mjerilima za utvrđivanje naknade za oduzeto građevinsko zemljište i poslovni prostor (NN 204/03 i 3/04) određuje se naknada za oduzeto građevinsko zemljište i poslovni prostor.

Prema članku 3. toga Pravilnika, naknada za oduzeti poslovni prostor koja se utvrđuje u postupku prava na naknadu prijašnjem vlasniku procjenjuje se uz primjenu mjerila za utvrđivanje vrijednosti stana iz članka 63. stavka 2. Zakona o naknadi, pri čemu se za broj bodova (B) primjenjuje 116 bodova etalonskog objekta, s tim da se tako dobivena vrijednost na ime poslovne namjene tog prostora uvećava za 10%.

Prema odredbama članka 2. u vezi sa člankom 1. Pravilnika o mjerilima za utvrđi­vanje vrijednosti stana (NN 66/98), vrijednost stana sastoji se od građevinske vrijednosti stana i od vrijednosti položajne pogodnosti stana koje se određuju prema Uredbi o načinu utvrđivanja cijene stana i garaže (NN 35/92, 72/92, 83/93 i 110/93).

U jednom upravnosudskom predmetu postavilo se pitanje određuje li se naknada za oduzete stambene i poslovne prostore i za zajedničke dijelove zgrade, odnosno stubište, tavan, podrum i slično (radi se o Odluci Upravnog suda Republike Hrvatske, br. Us-8396/2005 od 27. veljače 2009.).

Naime, predmet povrata u tom postupku je poslovni prostor u kući na k.č.br. 153/1 k.o. K. na kojem su posjednici i vlasnici Z. d.o.o. za obavljanje komunalnih usluga i Međuopćinsko udruženje obrtnika K.

Tužitelj je tvrdio da se naknada može odrediti samo za poslovni prostor, odnosno za posebne dijelove zgrade.

Neosnovano je pri tome tvrdilo tuženo tijelo da će se u postupku utvrđivanja naknade zanemariti izreka prvostupanjskog rješenja u dijelu koji se odnosi na određivanje naknade za zajedničke dijelove zgrade, te da će se naknada odrediti samo za posebne dijelove zgrade.

To je, naime, protivno odredbama Zakona o općem upravnom postupku (NN 53/91, 103/96 - Odluka USRH) prema kojima se izvršava dispozitiv (izreka) rješenja (članak 208.). Uz takvo obrazloženje, tuženo tijelo trebalo je poništiti prvostupanjsko rješenje, pa su prigovori tužitelja osnovani.

Upravni sud je istaknuo da je u ponovljenom postupku kao nesporno potrebno utvrditi koji se dio zgrade koristi kao poslovni bez obzira u kojem je dijelu zgrade smješten (u podrumu ili tavanu) te posebno utvrditi smještaj i površinu stepenica koje predstavljaju inače zajednički dio zgrade osim ako se nalaze unutar poslovnog prostora te su u funkciji tog poslovnog prostora, ali tada je njihova površina obuhvaćena tlocrtnom površinom poslovnog prostora.

Osim navedenih odredbi Zakona o naknadi, odredbi Pravilnika o mjerilima za utvrđivanje naknade za oduzeto građevinsko zemljište i poslovni prostor te Pravilnika o mjerilima za utvrđivanje vrijednosti stana, valja navesti i dio članka 15. Zakona o naknadi prema kojem se na temelju tog Zakona priznaje pravo na naknadu za stambene i poslovne zgrade, odnosno idealne dijelove takvih zgrada, te stanove i poslovne prostorije kao posebne dijelove zgrada odnosno idealne dijelove tih posebnih dijelova zajedno s pripadajućim zemljištem.

Dakle, proizlazi da se naknada određuje za posebne dijelove zgrade (poslovni i stambeni prostor), a ne za zajedničke dijelove (stubište, tavan, podrum), što je potvrdilo i tuženo tijelo.