Javno bilježnička služba sastoji se u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, zatim u službenom ovjeravanju privatnih isprava, u primanju na čuvanje isprava, novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka određenih zakonom.
Ove ovlasti javnih bilježnika propisane su Zakonom o javnom bilježništvu, no donošenjem novog Zakona o nasljeđivanju 2003. godine i izmjena i dopuna Ovršnog zakona iz 2005., njihove ovlasti proširene su i na postupanje u nespornim ostavinskim postupcima te postupanje u ovršnim predmetima na temelju vjerodostojne isprave. Povod proširenju ovlasti javnih bilježnika bila je namjera zakonodavca da sudove rastereti velikog broja takvih predmeta, a što se u praksi pokazalo opravdanim i pozitivno je utjecalo na rad sudova u pogledu njihove ažurnosti i mogućnosti rješavanja drugih predmeta. Osobito je primjena odredbi o sudjelovanju javnih bilježnika u ovrsi pridonijela rasterećenju općinskih i trgovačkih sudova i time, usmjeravanjem energije na rješavanje spornih predmeta, povećala njihovu učinkovitost, a nije zanemarivo da se optimalizirao i sam postupak ovrhe kao i vrijeme potrebno da ovrhovoditelj ostvari namirenje svoje tražbine.
Iako novi Ovršni zakon razlikuje tri ovršna tijela, pri čemu dosadašnju ulogu suda u najvećoj mjeri preuzimaju javni ovršitelji, javni bilježnici i nadalje zadržavaju ovlast za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojnih isprava.
Zakonom o nasljeđivanju uvedena je mogućnost sudjelovanja javnih bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku, no kontrolu rada i zakonitost provođenja ostavinskog postupka kod javnog bilježnika provodi ostavinski sud povodom prigovora protiv rješenja o nasljeđivanju donesenog od strane javnog bilježnika. Javni bilježnici značajnu ulogu imaju i u primjeni Zakona o trgovačkim društvima i to posebno u postupku osnivanja trgovačkih društava kao i njihovih statusnih promjena.
Javni bilježnik nije zastupnik stranke, već njezin nepristrani povjerenik kojem je cilj pomoći strankama da kvalitetno urede svoje odnose kako bi izbjegle možebitne sporove. Nepristran znači da ne postupa u interesu pojedine stranke, već u cilju jamstva pravne sigurnosti i ne smije, bez valjana razloga, uskratiti poduzimanje službenih radnji. Dužan je čuvati kao tajnu ono što je saznao u obavljanju svoje službe te strankama odgovara za štetu koju prouzroči povredom svoje službene dužnosti.
Javnobilježničku službu obavljaju javni bilježnici kao samostalni i neovisni nositelji te službe, koji imaju svojstvo osoba javnog povjerenja. O stručnom i savjesnom obavljaju javnobilježničke službe te čuvanju ugleda i časti javnih bilježnika, skrbi Hrvatska javnobilježnička komora kao organizacija javnih bilježnika, na čijim su internetskim stranicama dostupni detaljniji podaci koji su djelomično korišteni i u pripremi ovog teksta. Također, i novi Kodeks javnobilježničke etike utvrđuje načela i pravila ponašanja javnih bilježnika u obavljanju službe i izvan nje, a kao osnovno načelo Kodeks propisuje savjesno, pošteno i nepristrano obavljanje javnobilježničke službe u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske.
Kako je istaknuto na početku, jedan od uvjeta da bi se postalo javni bilježnik jest i položen javnobilježnički ispit. Prema članku 170. stavak 1. Zakona o javnom bilježništvu, javnobilježnički ispit ovlaštene su polagati osobe koje imaju položen pravosudni ispit i koje su nakon polaganja tog ispita radile dvije godine na pravnim poslovima u pravosuđu, odvjetništvu i javnom bilježništvu odnosno tri godine na drugim pravnim poslovima. Prijava i polaganje javnobilježničkog ispita, osim navedenim Zakonom, regulirani su i odredbama Pravilnika o javnobilježničkom ispitu.
Nedavno je Ministarstvo pravosuđa objavilo novi, ažurirani popis izvora za polaganje javnobilježničkog ispita te uvjete za njegovo polaganje.
Stoga portal IUS-INFO kandidatima koji pristupaju polaganju javnobilježničkog ispita omogućava pretplatu na poseban pretplatnički paket putem kojeg su dostupni svi redakcijski pročišćeni zakoni i podzakonski propisi potrebni za njegovo polaganje kao i svi ostali sadržaji portala IUS-INFO.
