Novim Pravilnikom o utvrđivanju posebnog standarda – hrvatska autohtona kuhinja, koji stupa na snagu 9. lipnja 2011., definirana su jela nacionalne gastronomske baštine te su utvrđeni uvjeti i elementi koje moraju ispuniti ugostitelji za dodjelu ovog standarda, kao i njegov izgled, način označavanja i utvrđivanja.
I prije nego što je uopće objavljen u Narodnim novinama, o Pravilniku kojim se prvi puta utvrđuje koja su to hrvatska autohtona jela, nedavno se moglo saznati iz raznih medija.
Naime, Pravilnik je donesen na temelju članka 16. stavka 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je propisano da za pojedine vrste ugostiteljskih objekata iz skupina „Hoteli“, „Kampovi i druge vrste objekata za smještaj“, „Restorani“ i „Barovi“, ministar može ustanoviti posebne standarde i oznake kvalitete.
Tako se prema Pravilniku Posebni standard hrvatska autohtona kuhinja može utvrditi za ugostiteljske objekte koji u jelovniku imaju najmanje 70% jela svoje ponude s Popisa jela gastronomske baštine. Popis jela nalazi se u posebnom prilogu na kraju Pravilnika i sadrži popis nekoliko stotina autohtonih jela podijeljenih u grupe: hladna predjela, kruh i peciva, topla predjela, juhe, variva i ostala jela sa žlicom, glavna jela, prilozi, salate i deserti.
Sadrži li jelovnik 70% jela, utvrđuje Povjerenstvo za ocjenu jelovnika, davanjem pisanog mišljenja na zahtjev ugostitelja koji se podnosi Hrvatskoj obrtničkoj komori. Povjerenstvo se sastoji od po dva predstavnika i njihovih zamjenika Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog kuharskog saveza, a imenuje ga rješenjem ministar. Iznimno, u 70% jela ubrajaju se i autohtona hrvatska jela koja nisu navedena u Popisu jela, a mišljenje može li se jelo smatrati autohtonim daje Povjerenstvo na zahtjev ugostitelja. Dakle, popis jela u Pravilniku nije konačno definiran, a što sve ugostitelj treba priložiti zahtjevu kojim traži da se pojedino jelo uvrsti u Popis, određuje se u članku 4. stavku 2.
Posebni standard rješenjem utvrđuje Ministarstvo odnosno nadležni ured na zahtjev ugostitelja koji snosi i sve troškove tog postupka te trošak izrade standardizirane ploče. Naime, Posebni standard označava se standardiziranom pločom čije grafičko rješenje i tehničke uvjete Pravilnik sadrži u prilogu. Sukladno odredbi članka 9. točke 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, standardizirana ploča mora biti istaknuta na ulazu u ugostiteljski objekt, što bi potencijalne goste trebalo informirati da se nalaze u objektu u kojem je najmanje 70% jela s Popisa jela gastronomske baštine.
Ugostitelj je dužan stalno ispunjavati uvjete za Posebni standard odnosno kvaliteta i sadržaj ponude kontrolirat će se i nakon dobivanja ove oznake. Ako Povjerenstvo utvrdi da ugostitelj više ne ispunjava uvjete, predložit će donošenje rješenja o prestanku važenja rješenja o utvrđivanju Posebnog standarda, a takvo rješenje ima pravo podnijeti i sam ugostitelj.
Budući da provedena istraživanja pokazuju kako je gastronomija na četvrtom mjestu po motivu dolaska na odmor upravo u Hrvatsku, nadamo se da će Pravilnik pridonijeti promoviranju autohtone i tradicionalne gastronomske ponude ovlaštenih ugostiteljskih objekata, koji bi, prema najavama iz Ministarstva, već početkom ljeta turiste trebali dočekati istaknutim propisanim oznakama na hrvatskom i engleskom jeziku.
Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.