"Prvi cilj koji smo zacrtali bio je zakon o inkluzivnom dodatku. Njega nije moguće donijeti u kratkom roku i trebat će nam dvije godine da ga temeljito razradimo", kazala je saborska zastupnica Ljubica Lukačić (HDZ). Dotad, kaže, imaju obvezu prema osobama s invaliditetom koji dugi niz godina nisu dobili niti jednu kunu povećanja osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu te vjeruje da će još u ovom proračunu naći sredstva za povećanje. Lukačić je naglasila da je u planu i donošenje zakona o udrugama od posebnih društvenih interesa. Osobno to smatra veoma važnim jer udruge osoba s invaliditetom, napomenula je, moraju imati sustavno financiranje. Ovako kako to danas funkcionira - hoće li Zaklada za razvoj civilnog društva nešto dati ili ne i hoće li iz sredstava Hrvatske lutrije biti određena neka sredstva ili neće - može ako se radi o financiranju projekata, no za osnovno financiranje udruga, mislim da sredstva trebaju biti osigurana u državnom proračunu. Oko toga ćemo, kao i načina i modela još određeno vrijeme razgovarati. Zakon već načelno postoji", istaknula je.
Najavila je i da će se izmijeniti zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja kao i o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Izmjene ta dva propisa veoma su značajna kako bi se, istaknula je Lukačić, konačno znalo tko su to osobe s invaliditetom, a tko osobe s tjelesnim oštećenjem. "Ta razlika je veoma važna, a problem što ne znamo tko su osobe s invaliditetom vidio se i kod porezne reforme. Mi još uvijek nemamo dokument kojim dokazujemo da smo osobe s invaliditetom", kazala je. Vezano za zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, Lukačić je kazala da će Zavodu za vještačenje morati dati jače ovlasti kako bi on bio dvostupanjsko tijelo koje bi moglo donositi rješenje o statusu osobe s invaliditetom na koje se može položiti žalba. "Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja moramo riješiti da osoba s invaliditetom sama može tražiti da joj se utvrdi status osobe s invaliditetom. Danas to nije moguće", dodala je. Smatra i da je potrebno donijeti zakon o osobnim asistentima. Od 1. siječnja neće se plaćati porez na motorna vozila i godišnji porez. Lukačić je ocijenila i da je rana intervencija veoma važna neovisno radi li se o djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom koja je nastradala pa ne zna kud bi sa sobom i ne može se snaći.
Prošle godine 20 smrtnih ozljeda na radu
Ravnatelj Zavoda za unapređivanje zdravlja na radu Vitomir Begović naveo je da Hrvatska na godišnjoj razini ima evidentirano 16.000 ozljeda na radu. Od tog broja je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priznao 13.700 dok se 2300 ozljeda ne prizna, jer je učinjen propust od strane poslodavca ili samog radnika. Oko 1300 priznatih ozljeda su teže, a prošle godine dogodilo se 20 smrtnih ozljeda. "Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote su od posebnog društvenog interesa, a alat za ostvarivanje kada je u pitanju radno stanovništvo je zaštita na radu. Zaštita zdravlja u radnoj i životnoj sredini je poveznica koja je važna za područje javnog zdravstva i u tom dijelu se mora ostvariti sinergija u djelovanju kad je u pitanju zdravlje ljudi", kazao je Begović. Naglasio je da prilagođavanje rada sposobnostima, vještinama i zdravstvenom stanju pojedinca kao i prihvaćanje drugih vidova različitosti trebaju biti jedan dinamičan i neprekidan proces koji se temelji na procjeni rizika tijekom cijelog radnog vijeka.
