Ovogodišnja tema "Ujedinjeni s mladima protiv korupcije: Oblikovanje sutrašnjeg integriteta" je osmišljena kao dvogodišnja kampanja kako bi se istaknula vitalna uloga mladih u borbi protiv korupcije. Kampanja će dovesti do 11. sjednice Konferencije država stranaka Konvencije UN-a protiv korupcije (CoSP11) u Dohi 2025. gdje će mladi imati priliku predstaviti svoje apele izravno svjetskim čelnicima, pozivajući ih da podrže budućnost u kojoj mogu napredovati bez korupcije, navodi se u priopćenju Vijeća.
Dodaju i kako je nedvojbeno potvrđeno da "korupcija prijeti sigurnosti građana, pogotovo ona koja je prisutna na političkom nivou. Sigurnost koja je njome ugrožena je ljudska sigurnost koja obuhvaća sedam područja: ekonomsku sigurnost, prehrambenu sigurnost, zdravstvenu, ekološku, osobnu, političku i sigurnost zajednice". "Dakle, ova tema na nacionalnoj razini pojačava glasove mladih, koji su nositelji integriteta u budućnosti, dopuštajući im da izraze svoje brige i težnje, s nadom da će se njihovi apeli čuti", poručuje Vijeće za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti.
Ističu kako su korupcijom pogođeni svi građani, pa tako i mladi koji posjeduju viziju i inovativne ideje potrebne za stvaranje budućnosti utemeljene na integritetu. Dajući mladima mjesto za stolom i osnažujući ih da vode antikorupcijske napore, možemo potaknuti trajnu promjenu koja se temelji i na vlastitom primjeru, poručuju. Ističu kako u Hrvatskoj prema zadnjem Istraživanju percepcije korupcije mladih "Osnaživanje budućih generacija za borbu protiv korupcije", 79 posto mladih smatra da edukacija o korupciji i njenim posljedicama nije dovoljno zastupljena u školama i fakultetima. Njena pojavnost vrlo je zabrinjavajuća i za mlade ljude.
Vijeće za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti, kaže da i ove godine kao i prošle ističu kako je najveći rizik korupcije u Hrvatskoj i drugim članicama EU upravo područje spajanja interesa javnog i privatnog sektora. Stoga naglašavaju da je od ključne važnosti neprekidno i uporno razvijati integritet svih aktera u društvu, osvješćivati sve oblike korupcije i aktivno raditi na njezinom suzbijanju. "Treba imati na umu da načela navedena u Kodeksu postoje kako bi ojačala razvoj RH kao države vladavine prava i osvijestila neraskidivu vezu borbe protiv korupcije, sigurnosti i razvoja, a dužnosnici su oni koji trebaju voditi svojim primjerom i tako oživotvoriti Ustavne vrijednosti", poručuje se između ostaloga u priopćenju.
Vijeće za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti konstituirano je 2023. kao preventivno i savjetodavno radno tijelo sa svrhom promicanja etičkih načela i pravila ponašanja za državne dužnosnike u tijelima izvršne vlasti, pružanja stručne i administrativne potpore dužnosnicima za usklađivanje postupanja u skladu s etičkim načelima i pravilima ponašanja iz Kodeksa i davanja mišljenja i smjernica u vezi ponašanja i postupanja dužnosnika u odnosu na odredbe Kodeksa.
Predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje Strategije suzbijanja korupcije SDP-ova Mirela Ahmetović podsjetila je kako je Hrvatska prema Indeksu percepcije korupcije za 2023. na 57. mjestu te upozorila da korupcija onemogućuje ekonomski razvoj i pogoršava siromaštvo najslabijih. Ahmetović je u ponedjeljak, povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, u priopćenju pozvala građane na 'odgovornost i otpor fenomenu koji podriva razvoj zemlje' istaknuvši kako korupcija u Hrvatskoj nije izolirani incident, već sustavna pojava koja se tolerira na najvišim razinama vlasti.
"Korupcija stvara nesigurno poslovno okruženje, odvraća investitore i onemogućava ravnomjerni ekonomski razvoj. Na kraju, najveći teret pada na građane, osobito najslabije među njima, dok korumpirane elite profitiraju", upozorila je. Kako se navodi, prema posljednjem Indeksu percepcije korupcije za 2023. godinu, Hrvatska se nalazi na 57. mjestu od 180 zemalja s ocjenom od 50 bodova. To je 14 bodova manje od prosjeka EU i čak 40 bodova iza Danske, najbolje rangirane zemlje.
Hrvatska se svrstava uz Grčku, Bugarsku, Rumunjsku i Mađarsku, zemlje koje također imaju problema s transparentnošću i borbom protiv korupcije. Ahmetović je apelirala na građane da prepoznaju vlastitu ulogu u borbi protiv korupcije. "Svako koketiranje s koruptivnim ponašanjem, bilo na lokalnoj razini ili u svakodnevnim situacijama, podržava one koji uništavaju društvo i usporavaju njegov napredak," poručila je. Dodala je kako se patriotizam u suvremenoj Hrvatskoj mora očitovati kroz otpor korupciji, koju je nazvala unutarnjom agresijom.
Uz građane, pozvala je vlasti na odgovornost i provedbu konkretnih reformi, uključujući transparentnost u radu Vlade, jačanje pravosuđa i institucija te poticanje obrazovanja mladih o pravim vrijednostima demokracije i poštenja. Posebno je naglasila potrebu za boljim upravljanjem javnim sredstvima, ukazavši na slučajeve zloupotrebe proračunskih sredstava, poput pogodovanja pojedincima ili kupovine političke naklonosti određenih skupina.Ukazala je na nedavne afere u zdravstvenom sustavu, naglasivši kako one izravno utječu na dostupnost i kvalitetu skrbi, a time i na živote građana. Prema njenim riječima, solidaran i pravedan zdravstveni sustav temelj je svakog modernog društva, a korupcija ga izravno podriva, dovodeći do prerane smrti mnogih koji ovise o tom sustavu.
