Zakonima o državnoj informacijskoj infrastrukturi i o provedbi EU uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga omogućiti će se veća kontrola na internetu jer će korisnici imati bolje informacije zašto im se određeni sadržaj preporučuje te će moći odabrati opciju koja ne uključuje profiliranje, rekao je predstavljajući zakonske prijedloge državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Bernard Gršić.
Nova pravila pomoći će i u zaštiti korisnika od nezakonitog sadržaja, poboljšati uklanjanju takvog sadržaja kako bi se smanjile štetnosti i širenje dezinformacija, te osigurati veću sigurnost podataka, dodao je. Gršić ističe i važnost edukacije građana o korištenju digitalnih tehnologija kako ne bi bili žrtve nekih zlonamjernih radnji. „Hoće li se tim zakonima spriječiti razne cvjećare koji imaju vlastite firme i frendovi su s ministrima da državi uvaljuju poluproizvode na kojima oni jako dobro zarađuju a koji građanima nisu korisni”, zanimalo je Mariju Lugarić (SDP).
Zakon izravno ne regulira procese javne nabave ali novost u zakonu vezana je na Zakon o sigurnosnoj kibernetičkoj certifikaciji što će u sušiti pomoći da se certificirani proizvodi i usluge na tržištu koriste za državnu informacijsku infrastrukturu, odgovorio je državni tajnik. Ivan Račan (SDP) upozorava na duboku fragmentaciju sustava i nepovezanost različitih platformi, ali i na korisničko iskustvo koje je u Hrvatskoj ispod prosjeka EU-a. Smatram da sam iznadprosječno informatički obrazovan i pokušao sam aktivirati elektronički potpis i nisam uspio, kazao je Račan i dodao da stvari polagano, iz godine i godinu, idu naprijed ali po njegovom mišljenju presporo. Marijana Puljak (Centar) kao pozitivan primjer digitalizacije javne uprave navela je Estoniju, zemlju koja dugi niz godina ima sustav e-glasanja. Možemo puno naučiti iz njihova modela, i u Hrvatskom saboru neke sustave moglo bi se digitalizirati kao što su prijave za replike i rasprave te podnošenje amandmana, poručila je.
