2021. jer je utvrdio da je oštećenica rješenje o odbacivanju kaznene prijave u ovom kaznenom predmetu broj KP-DO-7./2021-19 od 9. srpnja 2021. uredno zaprimila 13. srpnja 2021. i da je u istom rješenju pravilno poučena o pravu na preuzimanje kaznenogprogona protiv osumnjičenika u roku od 8 dana od primitka rješenja, znači zaključno s 21. srpnjem 2021. Budući je oštećenica podnesak naslovljen kao "tužba", a kojim preuzima kazneniprogon predala preporučeno u ... preuzme kazneniprogon, niti je zatražila povrat u prijašnje stanje, prvostupanjski sud je pravilno odbacio optužni akt oštećenice kao tužiteljice u ovom
Koprivnici broj K-DO-173/08 od 22. listopada 2008. već nastupila relativna zastara kaznenogprogona s tvrdnjom da je inkriminirano kazneno djelo dovršeno 31 ... trenutka sklapanja Ugovora i Aneksa nije započela teći i zastara kaznenogprogona, jer se nakon sklapanja Ugovora i Aneksa, prema optužbi, krenulo u ... kao datuma realizacije sklopljenog Ugovora i Aneksa započelo teći zastarijevanje kaznenogprogona. Izvršavanjem Ugovora u ovom slučaju optuženici su ... . KZ-a jedino vrijeme njenog ostvarenja nije odlučno za procjenu nastupa relativne zastare kaznenogprogona u konkretnom slučaju.
U predmetnom slučaju utvrđenje činjenice točnog vremena dopisivanja inkriminiranog sadržaja "potvrde" nije relevantno za ocjenu da li je nastupila zastara kaznenogprogona. To stoga jer je optuženik dana 14. veljače 2003. godine podnio parničnu tužbu, uz koju je priložio kao dokaz predmetnu potvrdu, te je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da je dana 14. veljače 2003. godine optuženik uporabio krivotvorenu ispravu tj. predmetnu potvrdu, na kojoj je ... neovlašteno dopisivanje inkriminiranog sadržaja, a oba ta oblika radnji počinjenja kaznenog djela predstavljaju jedinstvenu radnju i jedno djelo, početak
U konkretnom slučaju nastupila je relativna zastara kaznenogprogona i to prije no što je optužni prijedlog napisan i podnesen općinskom sudu. Bez obzira na radnje koje je kasnije poduzimao sud, istima se ne može prekinuti tijek relativne zastare, jer je relativna zastara kaznenogprogona već nastupila. Učinci pak relativne zastare isti su učincima apsolutne zastare kaznenogprogona. Stoga je ispravno postupio prvostupanjski sud kad je, uočivši nastup relativne zastare kaznenogprogona, odbio optužbu spram okrivljenika.
Suprotno istaknutim žalbenim navodima kojim žalitelj ukazuje na počinjenje povrede kaznenog zakona iz čl. 368. toč. 3 Kaznenog zakona, kazneno djelo iz čl. 215 a KZ je trajno kazneno djelo, kod kojeg počinitelj izazvano stanje, ponižavajući položaj žrtve, održava svojom voljom obnavljajući ga i produžujući povremenim ili stalnim ponavljanjem neke ili nekih radnji izvršenja, te kod takvih djela zastara kaznenogprogona počinje teći od materijalnog dovršenja kaznenog djela, tj. od trenutka prestanka takvog stanja, pa kako je iz činjeničnog opisa inkriminacije razvidno da je takvo stanje trajalo do
Naime, suprotno stajalištu prvostupanjskog suda da je u konkretnom slučaju, za predmetna kaznena djela za koja su zapriječene kazne zatvora do pet godina, nastupila relativna zastara kaznenogprogona, stoga što je u smislu čl. 19. st. 1. alineja 4 KZ proteklo pet godina od njihova počinjenja, najkasnije 7. travnja 1998. godine, pa do podnošenja optužnog prijedloga 19. siječnja 2004. godine, kao postupovne radnje poduzete radi kaznenogprogona ... -25, protiv okr. S. R. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 315. st. 1. KZ, počinjenog 10. travnja 2000. godine, da je tijek zastare kaznenogprogona
progon, nije bilo moguće primijeniti kazneni zakon, već samo na onu djelatnost optuženika označenu u toč. III ove drugostupanjske odluke, u dijelu presude ... U pravu su žalitelji opt. N. D. i opt. B. D. kada u okviru žalbene osnove povrede kaznenog zakona iz čl. 366. toč. 2 ZKP ukazuju da je za pojedine radnje u sastavu produljenog kaznenog djela prijevare iz toč. 1) izreke pobijane presude, nastupila apsolutna zastara pokretanja kaznenog postupka, pa je u ... 1997. godine do 11. veljače 1998. godine.
Naime, ako su kaznena djela koja ulaze u sastav produljenog kaznenog djela i po novom i po starom zakonu
nalazi da je sud prvog stupnja povrijedio kazneni zakon, na štetu okrivljenika, koju povredu ne nalazi niti ispitivanjem pobijane presude temeljem čl. 379. st. 1. točka 2 ZKP.
Što više, nije prihvatljiv, a s obzirom na iznijeto, prihvatljivo pravno shvaćanje suda prvog stupnja da se navedena kaznena djela nalaze u odvojenim glavama kaznenog zakona, što je inače točno, ali i po nalaženju ovoga suda nisu u pitanju dva različita, druga kaznena djela, već drugačija, s obzirom na zaštitni objekt, a koji je u pogledu oba kaznena djela identičan.
, jer je nastupila okolnost koja isključuje kazneniprogon, zbog nastupa „relativne“ zastare kaznenogprogona za kazneno djelo iz čl. 236. KZ. Ovo ... protiv okrivljenika zbog kaznenog djela iz čl. 236. KZ, za koje djelo je nastupila zastara progona u travnju 2002. godine.
Ovo stoga, što žalitelj polazi od pogrešnog pravnog stajališta da je u konkretnom predmetu nastupila, izmjenom optužbe, relativna zastara kaznenogprogona okrivljenika za kazneno ... situaciji nije moglo doći do zastare kaznenogprogona, koja je prekinuta podnošenjem optužnog prijedloga protiv okrivljenika, pa konkretnu procesnu situaciju
nastupila niti apsolutna zastara kaznenogprogona, usprkos proteku roka od šest godina od dijela razdoblja počinjenja kaznenog djela (veljača do 07. travnja 1999. godine). Ovo stajalište se temelji na zaključku kako se okrivljeniku na teret stavlja počinjenje kaznenog djela iz čl. 236. KZ poduzetog ... i opisanu vremensku komponentu, te polazeći i od stajališta zauzetog u sudskoj praksi, valja navesti kako kod kolektivnih kaznenih djela, zastara progona ... nastupila zastara kaznenogprogona okrivljenika.
Mogućnost nastupa zastare kaznenogprogona ne može predstavljati osobito važan razlog da bi se odredilo suđenje u odsutnosti. Takvi osobito važni ... procesne smetnje za daljnje vođenje postupka kao što je nastupanje zastare kaznenogprogona. Sud prvog stupnja pogrešno je primijenio odredbu čl. 305. st. 5 ... iz razloga što su okrivljenici nedostupni državnim tijelima R Hrvatske i što je neizvjesno da li će prije nastupa apsolutne zastare kaznenogprogona ... progona ne može predstavljati osobito važan razlog za suđenje u odsutnosti, već osobito važni razlozi mogu biti uvjetovani težinom kaznenog djela, njegovim
nepostojanja slične prakse, Sud je zaključio da nedostatak slične prakse ne sprečava nacionalne vlasti za izricanje kaznene osude. Glede poštivanja prava na privatni život, Sud je potvrdio da bi dobrovoljni seksualni odnosi između odraslih osoba trebali biti izuzeti od kaznenogprogona, osim ako postoje osobito ... su od strane domaćih vlasti osuđeni za više kaznenih djela počinjenih prilikom prakticiranja sadomazohističkih seksualnih odnosa sa suprugom K.A. U ... trebalo predstavljati kazneno djelo. Također smatraju da za svoje ponašanje nisu mogli razumno predvidjeti da će dovesti do osude jer u sudskoj praksi nije
17
Zastara; 12.12.2013 · Sentence županijskih sudova u RH
kaznenog djela do podnošenja tužbe (26. veljače 2004.g.), nije protekao rok od 10 godina. Za kazneno djelo iz čl. 224. st. 4. KZ-a, zapriječena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, pa apsolutna zastara kaznenogprogona za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do 5 godina, sukladno odredbi čl. 19. KZ-a, iznosi 10 godina od počinjenja kaznenog djela. Kako su trećetuženik J. T. i ranije tuženica J. J. Š., osuđeni za radnje koje su počinili u razdoblju od 1996.g. do travnja 1999.g., to od počinjenja kaznenog djela do podnošenja tužbe dana 26. veljače 2004.g., nije protekao zastarni rok od 10 godina
Kako je uvodno navedeno, prvostupanjski je sud na temelju čl. 339. toč. 6. ZKP/93 (sada 353. toč. 6. ZKP/97) odbio optužbu protiv optuženice za kazneno djelo krivotvorenja isprave iz čl. 311. st. 1. KZ, počinjeno tijekom mjeseca rujna 1990. godine, zbog nastupanja apsolutne zastare kaznenogprogona protekom šest godina od njegova počinjenja (čl. 19. st. 1. al. 5. i čl. 20. st. 1. i 6. KZ), tako ga pravno označivši po stajalištu da izvještaj o isplati ... , za razliku od stajališta ovog žalitelja (državnog odvjetnika), prvostupanjski sud u svemu pravilno označio kazneno djelo iz toč. 2) izreke pobijane presude po
Državnog odvjetništva da ne poduzme kazneniprogon njezinog supruga ako bi joj on pomogao u samoubojstvu, zajedno s kaznenom zabranom pomaganja u ... okolnostima odbijanje Državnog odvjetništva da se unaprijed obveže da neće poduzeti kazneniprogon protiv supruga ako pomogne podnositeljici u samoubojstvu ... kaznenogprogona izuzmu pojedinci ili grupe pojedinaca, pogotovo kada se uzme u obzir ozbiljnost akta za kojeg je tražen imunitet od kaznenogprogona ... za to potrebna pomoć. Kako pomaganje pri samoubojstvu predstavlja kazneno djelo, podnositeljica je tražila od direktora Državnog odvjetništva da zajamči
počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 6. ZKP/97., na koju ovaj sud u smislu navedene zakonske odredbe pazi po službenoj dužnosti.
Naime, pobijanu presudu donio je Općinski sud u I, koji nije bio stvarno nadležan i nije mogao suditi u ovoj kaznenoj stvari, jer je okrivljenica rođena 28. listopada 1982. godine i u vrijeme počinjenja kaznenog djela, na dan 29. listopada 2000. godine, bila je mlađi punoljetnik, što je i sada s ... počiniteljima kaznenog djela primjenjuju se odredbe Zakona o sudovima za mladež, a u skladu sa odredbama čl. 108. - 116. ZSM.
Odredbom čl. 113. ZSM propisano je
o ozljedama blaže naravi, a za koje je propisan kazneniprogon po privatnoj tužbi.
Podnositelj je potom podnio privatnu tužbu protiv B.B. zbog nanošenja teških ... protiv B.B.-a zbog toga što je nastupila zastara progona za kazneno djelo koje mu se stavljalo na teret.
Nakon što je dana 30. rujna 2002. Općinsko ... uvijek mora poduzeti kazneniprogonkazneniprogon protiv maloljetnika, podnositelj je upućen da podnese privatni tužbu.
Ta pogreška kasnije je ... konačnici nastupila zastara kaznenogprogona.
U odnosu na druge napadače kaznena prijava odbačena je više od dvije godine nakon što je podnesena, a
prijedlog za kazneniprogon da se isti ne može pokrenuti po služenoj dužnosti.
Da bi potkrijepio ovu svoju tvrdnju, žalitelj u žalbi nadalje ističe da je temeljem čl. 222. st. 3. KZ propisano da se kazneni postupak za kazneno djelo iz čl. 222. st. 1. i st. 2. KZ pokreće povodom prijedloga, osim u slučajevima ... U pravu je naime, braniteljica st. mljt. T. R. kad rješenje suda prvog suda pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 5. ZKP koju povredu nalazi u tvrdnji da je sud prvog stupnja povrijedio propise kaznenog postupka po pitanju da li je ovaj kazneni postupak
podnošenja privatne tužbe za predmetno kazneno djela zastara kaznenogprogona nastupala protekom četiri godine od dana počinjenja djela, što je dodatni razlog za promptnije postupanje.
No, i unatoč izmjenama Kaznenog zakona kojima su produljeni zastarni rokovi, u predmetnom je postupku nastupila zastara kaznenogprogona. Zbog toga je trebalo prihvatiti predlagateljevu žalbu i pobijano rješenje preinačiti na način kako je to učinjeno u izreci ovog rješenja.“
... optužbe, jer takva radnja nije radnja kojom se odugovlači kazneni postupak, već može biti kriterij za ocjenu složenosti postupka.
Stoga, iako je Općinski
U pravu je, žalitelj kada tvrdi da on u konkretnom slučaju, po odbačaju kaznene prijave od strane državnog odvjetnika, ima ovlaštenje za kazneniprogon protiv okr. J. F. i okr. D. F. zbog kaznenog djela sprječavanja dokazivanja, iz čl. 304. st. 3. KZ, a u smislu čl. 55. ZKP.
Naime, suprotno pogrešnom stajalištu suda prvog stupnja da je za predmetno kazneno djelo ovlašteni tužitelj isključivo nadležni državni odvjetnik, pa postoje procesne smetnje ... kazneniprogon protiv okrivljenika, nakon odluke državnog odvjetnika, u smislu čl. 55. st. 1. i 2. ZKP.
konkretnom slučaju i na oštećenike kao tužitelje N. Š. i G. G., koji i nisu poučeni o pravu na preuzimanje kaznenogprogona u rješenju Općinskog državnog ... iskaza iz čl. 303. st. 1. KZ, kazneniprogon može poduzeti jedino državni odvjetnik, kao isključivi ovlašteni tužitelj. Iz tih razloga, sud prvog stupnja ... preuzimanja kaznenogprogona protiv davatelja lažnog iskaza, pogotovo, ako se ima u vidu da davanje lažnog iskaza u kaznenom postupku mogu prouzročiti i osobito ... obrazloženju pobijanog rješenja gdje se, uz ostalo navodi, da se kaznenim djelima protiv pravosuđa štiti neometani rad pravosuđa i njegovo pravilno
Pobijanom presudom je prvostupanjski sud temeljem čl. 498 st. 2 u svezi st. 1 toč. 1 ZKP u pogledu odluke o kazni preinačio, bez obnove kaznenog postupka, dvije presude općinskog suda. U svojoj žalbi osuđenik ukazuje da je u jednom od tih predmeta došlo do relativne zastare kaznenogprogona. Valja reći da sud i na relativnu i na apsolutnu zastaru kaznenogprogona pazi po službenoj dužnosti, ali do pravomoćnosti presude. Nakon što pravomoćnost nastupi, prigovor zastare kaznenogprogona ne može se isticati.
. 20. st. 6. KZ-a nastupila apsolutna zastara kaznenogprogona krajem 2009. godine Zbog toga je trebalo preinačiti izreku prvostupanjske presude na način ... U pravu je žalitelj kada navodi da je na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon u smislu čl. 368. toč. 3. ZKP time što je okrivljenik proglašen krivim za kazneno djelo koje je opisano pod točkom II.b. u izreci pobijane presude. Naime, pod točkom II.b. izreke prvostupanjske presude okrivljenik je proglašen krivim da je kaznenog djelo iz čl. 339. KZ-a počinio u vremenskom razdoblju od 2011. godine do kraja 2003. godine i to korištenjem American Express
Međutim, žalitelj je u pravu kada tvrdi da u pobijanoj presudi postoji povreda kaznenog zakona u korist optuženika u pitanju iz čl. 368. toč. 1. ZKP, budući je djelo za koje se optuženik progoni kazneno djelo.
Naime, sukladno temeljnoj tezi iz žalbe da iz činjeničnog opisa djela optuženika proistječu sva zakonska obilježja kaznenog djela iz čl. 177. st. 1. KZ, pa je pogrešan zaključak suda prvog stupnja da optuženik nije sudjelovao u radnji ... optužbi ne proizlaze obilježja niti jednog kaznenog djela predviđenog materijalnopravnim propisima, pa tako ni onog iz čl. 177. st. 1. KZ, budući
razloga koji isključuju kazneniprogon odnosno nastupa zastare kaznenogprogona. Kazneni zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. (KZ/11) u članku 3. propisuje da se prema počinitelju primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada je kazneno djelo počinjeno, a ako se zakon nakon počinjenja kaznenog ... podvedeno pod biće kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju nije nastupila zastara kaznenogprogona prema odredbama važećeg KZ/11 neovisno od toga što ... opis kaznenog djela sud će ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično stanje podvede pod biće odgovarajućeg kaznenog djela iz novog zakona
Isto tako, upravo okolnosti da je okrivljenik državljanin Republike Slovenije kojeg s Republikom Hrvatskom ne vežu nikakve veze (prebivalište, boravište, osobne veze) i koji je isključivo radi počinjenja kaznenih djela došao na područje Republike Hrvatske, zajedno s okolnošću vođenja kaznenog postupka protiv istoga, na potrebnoj razini vjerojatnosti upućuju na postojanje opasnosti da će okrivljenik pobjeći i time postati nedostupan tijelima kaznenogprogona Republike Hrvatske.
Za postojanje ove opasnosti, nisu od odlučnog značenja okolnosti učeničkog statusa i dosadašnjeg nevođenja kaznenih
, već ista upućuju na zaključak da se radi o nekažnjivim pripremnim radnjama, pa je stoga i povrijeđen kazneni zakon na štetu okrivljenice u pitanju je li djelo za koje se ova progoni kazneno djelo.
Ovo stoga što tek pokušaj kaznenog djela predstavlja ulazak počinitelja u kažnjivu zonu u smislu čl. 33. KZ, a pokušaj kaznenog djela podrazumijeva započinjanje poduzimanja radnje počinjenja kaznenog djela s namjerom, bez dovršetka istoga, dakle u konkretnom ... kaznenog zakona na štetu okrivljenice iz čl. 368. toč. 1. ZKP, označavanjem njezine djelatnosti kao pokušaja krađe. Naime, navedena činjenična utvrđenja, uz
zakonskoj odredbi, predstavlja i odustanak od kaznenogprogona sa svim pravnim posljedicama takve izjave glede prava ovlaštenog supsidijarnog tužitelja, te, istodobno, konzumiranja prava na kazneniprogon državnog odvjetnika protiv okrivljenika za isto djelo, osim u slučaju obnove kaznenog postupka, mora biti ... primjenom instituta izjednačenog odustanku od kaznenogprogona, suprotno, kao u konkretnom slučaju, iskazanoj volji tužitelja. Takvom bi odlukom istražni sudac, zapravo, neovlašteno intervenirao u funkciju kaznenogprogona, koju jedino ima ovlašteni tužitelj, uskraćujući ga u njegovom zakonitom disponiranju
optužuju okr. P. Š. i okr. S. M., nastupila apsolutna zastara kaznenogprogona. Žalitelj priznaje da se optužnicom navodi da su ta djela počinjena u razdoblju od početka studenog 1996. g. do kraja ožujka 1997. g., no ističe da je prije nastupa apsolutne zastare kaznenogprogona (tj. prije kraja ožujka 2007 ... , što znači da se produljio zastarni rok, pa zaključuje da stoga apsolutna zastara kaznenogprogona za ta djela nastupa istekom roka od 20 godina. Međutim ... . optužnice USKOK-a kojima se terete okr. P. Š. i okr. S. M. nastupila apsolutna zastara kaznenogprogona. Naime, imenovanim okrivljenicima stavlja se
o iskazu osumnjičenika u nazočnosti branitelja se mogu upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku, a čl. 170. st. 1. toč. 1. ZKP-a propisao je da je osumnjičenik osoba za koju tijela kaznenogprogona ili redarstvene vlasti imaju osnova sumnjati da je počinila kazneno djelo ili sudjelovala u njemu. Kako dakle ... Pogrešan je stav 1. okrivljenika D. S. da osumnjičena osoba mora biti uhićena radi kaznenog djela i da tek u tom slučaju na iskazu osumnjičene osobe ... ispitivanju može se koristiti kao dokaz u kaznenom postupku.
, pomalo anakronim tumačenjem štete kao objektivnog elementa kaznenog djela iz čl. 103. st. 1. KZRH, bez neophodne akceptacije izmijenjenih vlasničkih odnosa ... ).
Zaključno, u ovoj kaznenoj stvari nedvojbeno utvrđene, odluke tijela oštećenika, kao pravne osobe, koje su prethodile zaključenju inkriminiranog ugovora po ... optužbe za kazneno djelo iz čl. 103. st. 1. KZRH iz toč. 2.) izreke pobijane presude, jer navedeno djelo po zakonu nije kazneno djelo, budući ne postoji uvjet njegove protupravnosti.
Naime, na temelju rezultata provedenog kaznenog postupka, ispravne ocjene obrane optuženika i svih izvedenih dokaza, kako
Prvostupanjski sud se nije mogao pozvati na odredbu čl. 201. toč. 3. ZKP-a jer postojanje dva optužna akta pred istim sudom nije druga okolnost koja isključuje kazneniprogon, već je to npr. okolnost presuđene stvari ili druge okolnosti koje se mogu pojaviti pored zastare, amnestije i pomilovanja. Te druge okolnosti mogu npr. biti duševna bolest okrivljenika i slično. Stoga je žalba državnog odvjetništva osnovana jer nije bilo zakonskog osnova za odbačaj optužnog prijedloga.
Ispravno navodi prvostupanjski sud da je prema odredbi čl. 8 st. 3 Zakona o sudovima (Narodne novine broj 150/05, 16/07 i 13/08) za pokretanje kaznenog postupka protiv suca potrebno odobrenje Državnog sudbenog vijeća, dok je odredbom čl. 163 st. 2 ZKP propisano da kada je za kazneniprogon potrebno odobrenje nadležnog državnog tijela, ovlašteni tužitelj ne može zahtijevati provođenje istrage, niti podignuti optužnicu, optužni prijedlog ili privatnu tužbu, ako ne donese dokaz da je odobrenje dano. U konkretnom slučaju privatni tužitelj je uz privatnu tužbu morao podnijeti potrebno odobrenje nadležnog
kaznenogprogona ili zastare izvršenja kazne promijeni rok zastare, primijenit će se zastarni rokovi novog zakona, a što je slučaj u ovom predmetu, pa je stoga u ovom postupku i primijenjen zastarni rok novog Kaznenog zakona KZ/11. Odredba članka 81. stavak 1. KZ/11 propisuje da kazneniprogon zastarijeva ... zatvora do jedne godine, zastara kaznenogprogona u konkretnom slučaju nastupila bi 25.05.2017. godine. Međutim, glede zastare kaznenogprogona mora se ... presuda, zastara kaznenogprogona produljuje se za dvije godine. U predmetu Općinskog suda u V______, donesena je prvostupanjska presuda 9 K-_____ od
izmjeni zastara kaznenogprogona nastupila tek istekom veljače 2006. godine, a ne 17. veljače 2006. godine, kao prema izvorniku privatne tužbe.
... činjenični opis radi boljeg označavanja kaznenog djela, ostajući u okviru identiteta optužbe, drugačijeg, ali ne i drugog kaznenog djela, čime nije došlo do opisane bitne povrede odredaba kaznenog postupka. U ovom okviru valja samo napomenuti kako je izmjenom vremena počinjenja djela, umetanjem duljeg razdoblja
za kazneno djelo klevete, obzirom da je ovakvom svojom dispozicijom izabrao oblik kaznenogprogona na koji je nedvojbeno ovlašten, nije prihvatljivo, niti ... No, s pravom žaliteljica ukazuje da je donošenjem pobijanog rješenja sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 5. ZKP, povrijedivši propise kaznenog postupka o pitanju postoji li optužba ovlaštenog tužitelja iz čl. 2. st. 2. ZKP u vezi čl. 8. st. 2. i čl. 204. st. 1. KZ.
Iako, doduše, postoji konkurencija primjenjivih zakonskih opisa kaznenih djela, koja stoje u odnosu općeg i posebnog, kako to
odgovornosti pravne osobe, a odustanak od kaznenogprogona okrivljene odgovorne osobe ne znači da odgovorna osoba ne postoji. Prema zauzetom stajalištu sudske ... U žalbi se s pravom ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da nema odgovorne osobe u trgovačkom društvu pa da zbog toga ne može biti odgovorna ni pravna osoba, odnosno okrivljeno trgovačko društvo. Pri tome je prvostupanjski sud zanemario odredbu čl. 5. st. 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela na što se s pravom ukazuje u žalbi, jer prema toj odredbi pravna osoba može biti odgovorna za kazneno djelo iako postoje pravne ili
Ovdje je sud prvog stupnja primjenjujući odredbu čl. 353. toč. 6. ZKP odbio optužbu protiv okr. I. C, zbog nastupa apsolutne zastare kaznenogprogona ... i zakonskog opisa kaznenog djela prijevare pod toč. II/ izreke pobijane presude slijedi kako se radi o kaznenom djelu kvalificirane prijevare iz čl. 224. st. 4 ... za prijelaz osnovnog u kvalificirani oblik tog kaznenog djela. Budući da činjenični opis određuje činjeničnu osnovu suđenja, to konkretan činjenični opis upućuje na počinjenje kaznenog djela kvalificirane prijevare, za koje rok apsolutne zastare iznosi deset godina, koji rok prema toj osnovi još nije istekao
okviru podnijetog optužnog prijedloga,...,preuzeo je progon okrivljenika za kazneno djelo, za koje se goni po privatnoj tužbi" sud prvog stupnja povrijedio ... odustao od progona optuženika za kazneno djelo iz čl. 99. st. 4. u vezi st. 1. KZ, za koje djelo je državni odvjetnik, sukladno čl. 2. st. 2. ZKP ovlašteni ... , proglasivši opt. A. P. krivim za počinjenje kaznenog djela iz čl. 98. KZ, iako je isti podnesenim i tijekom postupka neizmijenjenim optužnim prijedlogom državnog odvjetnika bio optužen za počinjenje kaznenog djela iz čl. 99. st. 4. u vezi st. 1. KZ. Navođenjem u razlozima presude kako je oštećenik
. koja je postala pravomoćna 4. rujna 2012.g. navedenom presudom okrivljenik M.R., temeljem čl. 354. točke 1. Zakona o kaznenom postupku, oslobođen je od optužbe da je dana 14. prosinca 2009. u prostoriji Srpskog kulturnog društva, počinio kazneno djelo protiv života i tijela - tjelesne ozljede - iz čl. 98. Kaznenog zakona.
Prema ocjeni ovog Suda, usporedbom činjeničnog opisa prekršaja za koji je prvostupanjskom presudom okrivljenik M.R. proglašen krivim (fizički napao II. okrivljenika M.J. na način da ga je rukom udario u glavu) i činjeničnog opisa kaznenog djela za koje je oslobođen od optužbe, u konkretnom
šteta uzrokovana kaznenim djelom, a za kazneniprogon je predviđen dulji rok zastre, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenogprogona. Iz stavka 2. tog članka proizlazi da prekid zastarijevanja kaznenogprogona povlači za sobom i prekid ... . godine, apsolutna zastara kaznenogprogona za kazneno djelo iz čl. 224. st. 4. u svezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona, a koje djelo bi bilo počinjeno na ... koncem mjeseca lipnja 2005. godine.
Prema shvaćanju ovog suda, kada je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneniprogon je predviđen dulji rok
“6.1. Kako je u konkretnom slučaju optužnicom bilo stavljeno na teret okrivljenici A. K. da je kazneno djelo počinila 25. travnja 2012. te obzirom da se radilo o optužbi za kazneno djelo za koje je bila propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine to je na osnovi pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud pravilno primijenio kazneni zakon i ZKP kada je donio pobijano rješenje. Sve stoga što je do nastupe zastare kaznenogprogona doista i došlo s 25. travnja 2022. 6.2. Okolnosti koje se naglašavaju u podnijetoj žalbi (da je prvotna optužnica podnijeta od strane oštećenice kao
konkretnom slučaju ne može procjenjivati prema odredbi čl. 377. ZOO-a tj. da se ne može primijeniti zastarni rok kojeg predviđa zastara kaznenogprogona ... samo u slučaju postojanja osuđujuće kaznene presude kojim je štetnik proglašen krivim za kazneno djelo kojim je šteta uzrokovana. Sam prvostupanjski sud tu činjenicu može utvrđivati samo u slučaju ukoliko kazneni postupak protiv štetnika nije vođen zbog nekih postupovnih smetnji zbog kojih se protiv počinitelja nije mogao provesti i dovršiti kazneni postupak, na primjer kao što su smrt optuženika. Prvostupanjski sud je svoj stav o tome da se u ovom slučaju
sud zaključio da nije pouzdano dokazana namjera optuženika za obavljanje spolnog odnošaja, već je njegova kriminalna djelatnost ostala u okviru kaznenog djela bludnih radnji za koje je nastupila apsolutna zastara kaznenogprogona.“
... kaznenog djela bludnih radnji pa nema sumnje da je nalazeći se u kamionu sam sa oštećenicom primijenio silu držeći je za ruke kako ne bi pobjegla dok je ... kaznenog djela pokušaja silovanja (traženje optuženika da oštećenica ima s njim spolni odnos) vjeran prikaz iskaza oštećenice.
Oštećenica je u prvom iskazu
