"Odluka Ustavnoga suda od 29. srpnja ove godine suprotna članku 5. Ustavnoga zakona za provedbu Ustava RH koji propisuje da se Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor može mijenjati najmanje godinu dana prije održavanja izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, a ova odluka donesena je četiri mjeseca (uključujući i dva mjeseca ljetne pauze Sabora) prije najavljenog datuma za održavanje izbora", navode i napominju da to nije urađeno ni u slučaju Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora ni u slučaju izbora drugih zastupnika, pa ni zastupnika hrvatske dijaspore, te da je proizvelo ne samo ustavno-pravnu nesigurnost birača pripadnika nacionalnih manjina već i njihovu diskriminaciju.
"Ovom svojom odlukom Ustavni sud je na nizu mjesta preuzeo ovlasti Hrvatskoga sabora. Podsjećamo da je Sabor gotovo jednoglasno donio Ustavni zakon i da zahtjev Ustavnoga suda da se provjeri opravdanost njegovih odluka predstavlja miješanje u ovlasti narodnoga predstavništva.
Također podsjećamo da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina predstavlja jednu od temeljnih konstitutivnih komponenti hrvatskog ustavnog poretka koju Ustavni sud treba tretirati kao takvu, a ne Ustavni zakon derogirati na rang običnog organskoga zakona.
Na kraju podsjećamo da Ustavni sud ne može osnaživati zakone koje je Sabor u skladu s Ustavom i svojim poslovnikom stavio izvan snage", navodi se u pismu koje su uputili predsjedniku Republike Ivi Josipoviću, premijerki Jadranki Kosor te Hrvatskome saboru i njegovim odborima za Ustav, Poslovnik i politički sustav te za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kao i klubovima zastupnika parlamentarnih stranaka.
Pismo su potpisali zastupnica češke i slovačke nacionalne manjine Zdenka Čuhnil, zastupnik mađarske nacionalne manjine Deneš Šoja, zastupnik romske i drugih nacionalnih manjina Nazif Memedi, zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin te zastupnici SDSS Ratko Gajica, Mile Horvat i Milorad Pupovac.
