Za 12 mjesta u Europskom parlamentu natjecat će se 25 lista, 23 stranačke i dvije nezavisne, koliko ih je DIP i zaprimio, a na kojima su imena 300 kandidata. U odnosu na izbore iz 2019. godine, manje je i lista i kandidata. Tada su se za naklonost birača natjecale 33 liste i 396 kandidata.
Svi oni, biračima se službeno mogu predstavljati 44 dana, do petka, 7. lipnja u ponoć kada nastupa dvodnevna izborna šutnja. Za razliku od nedavnih parlamentarnih izbora, gdje zakon za kršenje šutnje nije propisao kaznu, na europskim izborima to se kršenje novčano kažnjava. Fizička osoba, a to su i građani, koja prekrši šutnju mogla bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1327 do 3981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka od 13.272 do 66.361 eura.
Uz liste političkih stranaka i koalicija, HDZ-a, Mosta, Možemo, DP-a, SDP-a i drugih, za mjesto u Europskom parlamentu natjecat će se i dvije nezavisne, aktualnog europarlamentarca Ladislava Ilčića i influenserice Nine Skočak, za koje je trebalo skupiti po 5000 potpisa. HDZ-ovu listu nosi Andrej Plenković, Mostovu Božo Petrov, DP-ovu Ivan Penava, SDP-ovu koalicijsku Biljana Borzan itd.
Sudionici europskih izbora u promidžbi po listi ne smiju potrošiti više od 530.891 eura. Osim vlastitim sredstvima, promidžbu mogu financirati i donacijama, političkoj stranci te nezavisnoj listi fizičke osobe mogu donirati do 3981 eura, a pravne do 26.544 eura.
Izbori u lipnju bit će četvrti europski izbori za Hrvatsku. Prvi su održani 14. travnja 2013. godine, prije službenog ulaska u EU, 1. srpnja te godine. Tada je birano 12 zastupnika, a mandat im je trajao samo godinu jer su se iduće, 2014. godine održavali redovni europski izbori. Posljednji europski izbori održani su u svibnju 2019. godine.
Na europskim izborima mogu birati i biti birani i državljani druge članice EU
Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj. Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.
Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar. Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.
Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj. Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.
DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.
Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.
