"Suradnja s VE doprinijela je konsolidaciji političkog sustava, vladavine prava, demokracije i ljudskih prava, a iskustva iz članstva pomogla su Hrvatskoj u zaključenju pristupnih pregovora, osobito u poglavlju 23.", rekao je državni tajnik za politička pitanja Mario Nobilo na skupu u Novinarskom domu.
Dodao je kako je 15-godišnje sudjelovanje u radu te prve organizacije paneuropskog profila u koju je Hrvatska ušla dragocjena priprema za članstvo u EU-u , s obzirom na komplementarnu ulogu tih dviju integracija. "Suradnja s VE će se tada dodatno produbiti. Uloga Vijeća kao promicatelja europskih vrijednosti ostaje ključna", istaknuo je Nobilo ističući "odgojnu" ulogu VE-a u pripremi tranzicijskih zemalja srednje i jugoistočne Europe za članstvo u Uniji.
O vremenu kada je Hrvatska uspostavljala prve kontakte s europskim institucijama, uključujući i VE, govorio je Žarko Domljan, bivši predsjednik Hrvatskog sabora i prvi voditelj hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini VE-a. Posebno je istaknuo važnost rezolucije Vijeća o stanju u bivšoj Jugoslaviji iz rujna 1991. kojom su zemlje članice osudile agresiju bivše JNA, ukinule status specijalnog gosta bivše Jugoslavije i pozvale na međunarodno priznanje republika koje su proglasile neovisnost.
"Puno sam se puta pitao imaju li smisla ti brojni sastanci, konferencije, rezolucije...Sve je to daleko jeftinije od vođenja rata, sve to ima smisla ako se ljude privede demokraciji i razgovorima za zajedničkim stolom", rekao je Domljan. Hrvatska je punopravnom članicom VE postala 6. studenoga 1996. kada je potpisan Statut i nekoliko europskih konvencija.
Hrvatski predstavnici redovito sudjeluju u radu više od pedeset stalnih i ad hoc tijela VE-a u Strasbourgu, u zemljama članicama i u Hrvatskoj. U radu Parlamentarne skupštine Hrvatsku predstavlja pet saborskih zastupnika i zamjenika, a istim brojem predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti Hrvatska je zastupljena u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Europe te s jednom sutkinjom u Europskom sudu za ljudska prava.
