Govoreći o manjinskoj politici u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću, Antonija Petričušić s katedre za sociologiju Pravnog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta upozorila je da je Europska komisija, kao tijelo Europske unije koje nadzire provedbu uvjeta za pristupanje, nastavila politiku uvjetovanja koju je provodila prema zemljama istočneuropskog bloka zbog manjina.
U slučaju Hrvatske i ostalih zemalja naše regije Europska komisija zapravo je proširila politiku uvjetovanja pa je tako uz normativno-institucionalni zahtjev zaštite manjina - propisivanje zakona i organizaciju različitih institucija koje se bave provedbom tih manjinskih prava - zahtijevala još neke dodatne uvjete - "povratak izbjeglica, postkonfliktne pomirbe, suradnju sa zemljama regije i članicama Europske unije te procesuiranje ratnih zločina", istaknula je Petričušić.
Po njezinim riječima, Europska unija tako je odgovarala na društveno-političke uvjete u regiji i na neki način pokušala je "adresirati situaciju u postkonfliktnome regionalnom okruženju" te pridonijeti poboljšanju suživota između manjinskih i većinskih skupina, ali i održivih manjinskih politika koje će jamčiti mir i stabilnost u regiji.
Koordinator Savjeta HNS-ove političke akademije i politički analitičar Davor Gjenero naveo je tri stupa manjinske participacije - kroz parlamentarnu zastupljenost i zastupljenost u predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave te manjinsku samoupravu kroz vijeća nacionalnih manjina na razini lokalne i regionalne samouprave.
Podsjetio je da je Hrvatska pod monitoringom kojim se prati ispunjavanje preuzetih obaveza u pristupnim pregovorima s Europskom unijom te da bi njihovo neispunjavanje moglo odgoditi ratifikaciju hrvatskoga pristupnog ugovora i blokirati ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije.
Tena Šimunović-Einwalter iz Ureda pučkog pravobranitelja rekla je da se antidiskriminacijska politika temelji na međunarodnome, europskome te nacionalnom pravu i Ustavu, a diskriminacijske su osnove rasna ili etnička pripadnost te boja kože, nacionalno ili socijalno podrijetlo.
Čak 40 posto prijava pučkome pravobranitelju odnosi se na diskriminaciju prema nacionalnoj osnovi, ustvrdila je te dodala da pučki pravobranitelj ima ovlasti podnositi kaznene prijave i optužne prijedloge te sudjelovati u pokušaju mirenja ili u sudskim postupcima.
