"Taj fond ima ograničena sredstva od oko 15 milijuna kuna, koja se dijele na više od 150 radijskih i televizijskih postaja. U ovoj ekonomskoj situaciji dijelit će se možda i na 300 faktora na medijskoj sceni pa je sasvim sigurno da ćemo doprinijeti tome da se mnoge televizijske i radijske postaje ugase i ugroziti 2000 ljudi koji su tamo zaposleni", rekao je laburist Branko Vukšić. Iako smatra da internetske portale treba stimulirati, kako bi ostali na tržištu, Vukšić ističe da se to ne smije raditi na račun drugih medija, "koji su ionako već ugroženi".
I Damir Rimac (SDP) izrazio je bojazan da se "nakon ovoga komercijani mediji više neće baviti ni kulturom ni obrazovanjem niti znanošću". Upozorio je i da je nejasno na koji će se način portali kandidirati za novac iz Fonda kao i tko su nezavisni vrednovatelji koji će evaluirati programe i sadržaje koji se sufinanciraju iz Fonda. Naglasio je, međutim, da SDP podržava izmjene, "jer je jasna intencija predlagatelja da se uredi medijski prostor i propise prilagodi standardima EU". Sunčana Glavak (HDZ) kazala je da je otvaranje Fonda dobar i legitiman cilj, ali da je predloženi tekst "površan i manjkav", jer je nepoznat broj subjekata koji će se uključiti u Fond kao i utjecaj na postojeće korisnike.
Upozorila je i da izmjene nisu dobile zeleno svjetlo Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, što bi, tvrdi, moglo dovesti do blokade sredstava i postojećim korisnicima Fonda, kao i na činjenicu da će nakon ulaska Hrvatske u EU suglasnost na dodjelu novca iz Fonda davati Europska komisija. "Što će biti sa zatečenim potporama, koje prolaze kroz dosta kompliciran i dugotrajan postupak dobivanja suglasnosti EK? Ako se sada nešto bude mijenjalo, cijeli taj postupak pokreće se ispočetka, ali ne pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja, nego pred EK", upozorila je Glavak.
Njezin stranački kolega Jasen Mesić smatra da će, nakon izmjene Zakona, mnogi poduzetnici prijeći u udrugu, kako bi aplicirali za novac namijenjen neprofitnim programima. "Proračun za kulturu ove je godine nominalno veći, no u njemu su dvije nove stavke, a jedna od njih je stavka za neprofitne medije od gotovo tri milijuna kuna. Uz ova sredstva iz fonda, to je ogroman profit, tri puta veći nego svi programi arheologije u državi. Za cijeli program poduzetništva u kulturi predviđeno je dva milijuna", rekao je Mesić.
"Koji je motiv da idemo u takvu izmjenu zakona? Je li možda da financiramo one neprofitne medije koji će pisati na onaj način kako nam odgovara. Ako je to tako, a vrijeme će pokazati, onda nam je tri milijuna malo i vrlo brzo će nam trebati 30 milijuna, jer će interes javnosti pokazati da nisu relevantni i neće ih 30, nego 200 aplicirat za ta sredstva", dodao je. Jozo Radoš (HNS) smatra, međutim, da su predložene izmjene "plod vremena u kojem živimo" te da "otvaraju prostor kreativnosti i smanjuju poguban utjecaj profita na razumijevanje političkih i drugih procesa".
Objasnio je da je politička kultura u Hrvatskoj na niskoj razini, za što su, tvrdi, u velikoj mjeri zaslužni mediji koji posluju na principima dobiti, zbog čega u udarnim terminima i na naslovnim stranicama nude atraktivne, ali ne i relevantne ozbiljne teme. "Ovaj zakon otvara prostor za one aktivnosti, za onu kreativnost koja će jednom dijelu građana omogućiti da iskažu svoje stavove, a nemaju prvenstveni motiv profita. To je osnovna zadaća ovog zakona", kazao je Radoš. Sabor je kratko raspravio nekoliko međunarodnih ugovora te Zakon o kemikalijama, a s radom će nastaviti sutra, kada bi trebao raspraviti još dva međunarodna protokola, glasovati o raspravljenim točkama i zaključiti ovotjedno zasjedanje.
