"Island razmatra moguće uvođenje dvogodišnjeg ograničenja na zapošljavanje hrvatskih radnika, a predviđeno je da se o tom pitanju raspravlja na jesenskom zasjedanju parlamenta", navodi RUV u ponedjeljak. Island nije članica EU-a, ali je zajedno sa zemljama Unije, te Norveškom i Lihtenštajnom, dio Europskog gospodarskog prostora (EEA). EEA je nastao 1994. godine sporazumom tadašnjih članica EZ-a i EFTA-e radi stvaranja jedinstvenog europskog tržišta.
Islandska konfederacija rada (ASI) zatražila je od vlade da odgodi slobodan pristup tržištu rada za hrvatske građane, a Lihtenštajn i Norveška navodno planiraju učiniti isto, objavio je RUV. Međutim, Konfederacija islandskih poslodavaca (SA) je priopćila da nema razloga da Island uvede ograničenje za hrvatske radnike.
Čelnik SA Ragnar Arnason izjavio je za portal visir.is da Hrvati neće tražiti posao na Islandu kada mogu raditi u Europskoj uniji. "Hrvati predstavljaju manje od jedan posto europskog tržišta rada, a mi smo već otvoreni za slobodu kretanja više od 99 posto građana EU-a... Oni mogu izabrati između 14 i 15 drugih zemalja u Europi. Ne vidimo razlog za pribjegavanje takvim mjerama", rekao je Arnason.
Dosad je 12 zemalja članica EU-a uvelo prijelazno dvogodišnje ograničenje na zapošljavanje hrvatskih radnika, dok je 13 članica otvorilo svoja tržišta rada za Hrvate. U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja, u kojemu države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli "2+3+2", što znači da početno ograničenje za pristup tržištu rada od dvije godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još tri godine te uz opravdan razlog za dodatne dvije godine.
Ista su pravila vrijedila za sve nove članice koje su u EU ušle 2004. i 2007. Hrvatska je vlada 26. lipnja donijela uredbu kojom uvodi ista ograničenja radnicima iz država članica EU-a koje su hrvatskim radnicima ograničile pristup svojim tržištima rada.
