c S
U središtu

Postupanje građevinske inspekcije u odnosu na objekte upisane u zemljišne knjige

28.02.2012 U jednom upravnom predmetu kao sporno pojavilo se pitanje u vezi postupanja građevinske inspekcije kod uklanjanja građevina upisanih u zemljišne knjige. Naime, prvostupanjskim rješenjem tužiteljima je naređeno uklanjanje stambene građevine izgrađene protivno građevnoj dozvoli, a u postupku je utvrđeno da je objekt upisan u zemljišne knjige s teretom neposjedovanja uporabne dozvole.

U predmetu Us-11804/09 postupak je vođen uz primjenu odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Vijeće je odbilo tužiteljevu tužbu uz obrazloženje, među ostalim, da u primjeni članka 295. stavak 2. toga Zakona, građevinski inspektor može narediti uklanjanje građevine samo kada je upisana u zemljišne knjige s teretom neposjedovanja uporabne dozvole.

U dugogodišnjoj praksi Upravnog suda (sada Visoki upravni sud), izraženoj kroz zaključak sjednice sudaca od 30. lipnja 2000. i zaključak Imovinsko-pravnog odjela od 16. studenoga 2010., građevinski inspektor ne može narediti uklanjanje građevine koja se gradi ili je izgrađena bez građevinske dozvole ako je ta građevina upisana u zemljišnoj knjizi, osim u slučaju kada je u zemljišnim knjigama izvršena zabilježba da je ta građevina upisana bez uporabne dozvole.

Zaključak od 30. lipnja 2000. donesen je u primjeni odredbi Zakona o građenju (Narodne novine, broj 77/92, 82/92, 26/93 i 33/95). Zaključak od 16. studenoga 2010. donesen je u primjeni Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 175/03 i 100/04).

Zakon o građenju iz 1992. godine sadrži jednake odredbe vezane uz postupanje inspekcije u slučaju upisa objekta u zemljišne knjige, kao i Zakon o gradnji (Narodne novine, broj 52/99, 75/94, 117/01 i 47/03), prema kojem građevni inspektor i nadzornik u provedbi inspekcijskog nadzora postupa u smislu stavka 1. toga članka i u slučaju kada je građevina upisana u zemljišne knjige, dok je člankom 75. stavak 2. toga Zakona bilo propisano da će sud upisati građevinu u zemljišne knjige i bez uporabne dozvole, ako je za tu građevinu izdana građevna odnosno lokacijska dozvola s pravnom građenja, time da će u posjedovnici zabilježiti da dozvola nije priložena.

Povezujući navedene odredbe, ovaj Sud zauzeo je shvaćanje da građevni inspektor može narediti uklanjanje objekta koji je upisan u zemljišne knjige samo ako je upisan s teretom neposjedovanja uporabne dozvole.

Jednako stajalište Sud je zauzeo i u primjeni Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 175/03 i 100/04) jer će prema članku 141. stavak 4. toga Zakona, sud izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige i bez građevne ili uporabne dozvole sa zabilježbom da dozvola nije priložena.

Zakon o prostornom uređenju i gradnji iz 2007. godine ne sadrži takve odredbe, već je odredbom članka 295. stavak 2. propisana izričita nadležnost građevinskog inspektora za postupanje i u slučaju kada je građevina upisana u zemljišne knjige, bez obzira na vrijeme upisa. Vijeće je međutim smatralo da se navedena odredba treba tumačiti obzirom na dosadašnju praksu postupanja inspekcije vezano za upis objekta u zemljišne knjige s teretom neposjedovanja uporabne dozvole.

Navedeni zakon, naime, nema prijelazne odredbe, te jednako tretira objekte koji su sa teretom neposjedovanja uporabne dozvole upisani do stupanja i nakon stupanja na snagu toga Zakona, a također ne uzima u obzir niti vrijeme izgradnje objekta.

Međutim, naknadno su donesene izmjene i dopune navedenog članka 295. stavak 2. (Narodne novine broj 90/11), kojima je brisan dio stavka: “bez obzira na vrijeme evidentiranja odnosno upisa“, pa proizlazi da bi se inspekcijskim nadzorom obuhvatili svi objekti koji su ikad upisani u zemljišne knjige bez obzira je li upisan teret neposjedovanja uporabne dozvole ili ne.

Dodatno komplicira situaciju što je tim izmjenama Zakona dodan članak 268.a kojim se daje ovlaštenje sudovima da kod upisa građevine u zemljišne knjige po službenoj dužnosti stave zabilježbu priložene uporabne dozvole, a u slučaju da nema te zabilježbe, objekt se smatra bespravnim.

Ovako radikalna promjena stava u pogledu postupanja građevinske inspekcije u odnosu na objekte upisane u zemljišne knjige, a bez nekog prijelaznog razdoblja i bez ograničenja na objekte upisane u zemljišne knjige, nakon stupanja na snagu tih izmjena Zakona, otvara put mnogim dvojbama u primjeni toga propisa. Pitanje je hoće li se u primjeni toga propisa ijedan objekt smatrati zakonito izgrađenim.

Imajući u vidu sve navedeno, sud je zauzeo shvaćanje da i u primjeni Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojim su obuhvaćene i izmjene Zakona u Narodnim novinama 38/09, 55/11 i 90/11, građevinski inspektor ne može narediti uklanjanje građevine ako je ta građevina upisana u zemljišnoj knjizi, osim u slučaju kada je u zemljišnim knjigama izvršena zabilježba da je ta građevina upisana bez uporabne dozvole.

Ljerka Morović Pavić, dipl. iur.