c S
U središtu

Strukturni fondovi EU

27.09.2013 Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji otvorile su se brojne mogućnosti korištenja sredstava iz proračuna EU te je veoma važno za razvoj hrvatskog gospodarstva da se navedena sredstva i iskoriste. Poduzetnicima na raspolaganju stoje predviđena sredstva iz tzv. strukturnih fondova za financiranje njihovih projekata usmjerenih k razvoju određene regije, povećanju stope zapošljavanja ili zaštiti okoliša i razvoju prometne infrastrukture.

Strukturni fondovi zajednički je naziv za instrumente kohezijske politike kojima se nastoje umanjiti gospodarske i socijalne razlike između pojedinih članica EU, ali i između pojedinih regija unutar jedne države članice, kako bi se postigao približno jednak stupanj integracije svake države članice, ali i konkurentnost europskog tržišta na svjetskoj razini.

Kohezijskom politikom nastoji se izvršiti preraspodjela između bogatijih i siromašnijih regija EU radi uravnoteženog provođenja gospodarske integracije. U 2007. godini došlo je do reforme Kohezijske politike i njezini su glavni ciljevi okrenuti Lisabonskoj strategiji usmjerenoj na inovacije, rast i zapošljavanje i Goeteborškim ciljevima usmjerenima na održivi razvoj.

Instrumenti kohezijske politike, kojima je jedan od glavnih ciljeva regionalni razvoj, su Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond. Kroz njih se financiraju projekti u svrhu ostvarenja cilja konvergencije, regionalne konkurentnosti i zapošljavanja te europske međunarodne suradnje.

Konvergencija je glavni cilj kohezijske politike te je čak 80% ukupnih sredstava iz navedenih fondova namijenjeno za države koje ostvaruju kriterije tog cilja. Njome se želi potaknuti razvoj i zaposlenost najslabije razvijenih regija čiji je BDP manji od 75% prosjeka u EU. Njome se potiču inovacije i veće ulaganje u znanje, kao i briga za okoliš i stvaranje učinkovitije administracije.

Regionalna konkurentnost i zapošljavanje ostvaruje se nizom mjera usmjerenih k razvoju kvalificirane radne snage, ulaganjem u ljudske resurse, povećanjem atraktivnosti pojedinih radnih mjesta i konkurentnosti što sve dovodi do stvaranja novih radnih mjesta, odnosno veće stope zaposlenosti, zaštiti okoliša i jačanja uslužnog sektora. Njome su obuhvaćena sva područja EU koja nisu obuhvaćena ciljem konvergencije.

Europskom međunarodnom suradnjom učvršćuje se prekogranična, regionalna i međunacionalna suradnja s ciljem pronalaženja zajedničkih rješenja za pitanja urbanog, ruralnog i obalnog razvoja, razvoja gospodarskih odnosa, razmjene stručnih i praktičnih iskustava, te umrežavanja malog i srednjeg poduzetništva i organizacija.

Europski fond za regionalni razvoj jedan je od instrumenata kohezijske politike putem kojeg se financiraju projekti s ciljem razvoja malog i srednjeg poduzetništva, proizvodnje, jačanja turističke ponude te poboljšanje lokalne i regionalne infrastrukture, kako bi se smanjile razlike u razvoju pojedinih područja i povećalo zapošljavanje. Sredstva su ponajprije namijenjena za projekte tijela državne uprave, mala i srednja poduzeća te znanstveno-istraživački sektori i to u visini od 50 do 75 posto ukupne vrijednosti projekta.

Europski socijalni fond instrument je kojim se ponajprije i ponajviše financiraju područja s visokom stopom nezaposlenosti. Osnovni cilj je povećanje zapošljavanja radi uspostavljanja gospodarske i socijalne ujednačenosti na razini cijele Europske unije. Projekti se sufinanciraju u iznosu od 50 do 85% ukupne vrijednosti pojedinog projekta. Sredstva mogu koristiti organizacije iz javnog, poslovnog i civilnog sektora. Ovim instrumentom prvenstveno se daje podrška: ulaganju u ljudske resurse kroz cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, usavršavanje vještina za upravljanje, profesionalno usmjeravanje; povratku nezaposlenih među aktivnu radnu snagu kroz financiranje seminara i raznih treninga; pojednostavljenom pristupu tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija i aktivne mjere zapošljavanja; te radu u službi za zapošljavanje kroz umrežavanje s istraživačkim centrima, kao i izrada i provedba studija o potrebama za određenim profilom radne snage.

Kohezijskim fondom financiraju se veliki infrastrukturni projekti namijenjeni zaštiti okoliša i razvoju prometne infrastrukture najslabije razvijenih članica EU. Stopa sufinanciranja projekata iznosi čak 80 posto od cjelokupnog projekta što ga čini najizdašnijim fondom.

Strukturnim instrumentima na operativnoj razini upravljaju nacionalne ili regionalne vlasti. Europska komisija, međutim, provodi kontrolu i ocjenu programa i financiranih aktivnosti te uz njih vezanu potrošnju. Pravni temelji Strukturnih instrumenata, kojima je utvrđeno u koje je svrhe i na koji način dopuštena potrošnja sredstava su:

- Uredba Vijeća (EC) Br 1083/2006 od 11. srpnja 2006. kojom se uređuju opće odredbe Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda te opoziva Uredba (EC) Br 1260/1999, kojom se utvrđuju zajednička pravila programiranja, upravljanja, kontrole i ocjene Kohezijske politike,

- Uredba (EC) Br 1080/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskom fondu za regionalni razvoj, kojom se opoziva Uredba (EC) Br 1783/1999, čija je svrha financiranje projekata istraživanja, inovacije, zaštite okoliša, sprečavanje rizika te poboljšanje infrastrukture u najslabije razvijenim regijama,

- Uredba (EC) Br 1081/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskom socijalnom fondu te kojom se opoziva Uredba (EC) Br 1784/1999, kojom se uređuje financiranje projekata poticanja zapošljavanja, kvalitete i produktivnosti na radu te socijalne uključenosti,

- Uredba Vijeća (EC) Br 1084/2006 od 11. srpnja 2006. kojom se uspostavlja Kohezijski fond i opoziva Uredba (EC) Br 1164/94, kojom se propisuje ulaganje u projekte zaštite okoliša i transeuropske mreže u zemljama članicama s bruto nacionalnim proizvodom nižim od 90% prosječnog europskog nacionalnog dohotka,

- Uredba (EC) Br 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTC), kojom se propisuje financiranje prekograničnih projekata.

Karla Štingl, dipl. iur.